Mogućnost značajnog sukoba između velikih sila raste

Rusija i Kina osporavaju trenutni svjetski poredak, rekli su najviši američki vojni oficiri.

Kako svijet postaje sve nestabilniji, „potencijal za značajan međunarodni sukob se povećava, a ne smanjuje“, rekao je najviši američki vojni oficir poslanicima u utorak.

Sekretar odbrane Lloyd Austin i predsjedavajući Združenog komiteta načelnika štabova general Mark Milley branili su rekordni budžet od 773 milijarde dolara koji Ministarstvo odbrane SAD traži za fiskalnu 2023. godinu na iscrpljujućem saslušanju Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma. Na saslušanju su se bezbroj puta pominjali američki protivnici, Rusija i Kina, od kojih se obje države smatraju prijetnjom globalnoj moći Washingtona.

Milley je nazvao ruski napad na Ukrajinu „najvećom prijetnjom miru i bezbjednosti Evrope, a možda i svijeta“ za njegovih 42 godine služenja u vojsci SAD. Međutim, bilo je „ohrabrujuće“ vidjeti kako se svijet okuplja oko Ukrajine, dodao je on.

„Ruska invazija na Ukrajinu prijeti da potkopa ne samo evropski mir i stabilnost, već i globalni mir i stabilnost za koje su se moji roditelji i generacije Amerikanaca tako teško borili da brane“, rekao je Milley.

„Sada se suočavamo sa dvije globalne sile: Kinom i Rusijom, svaka sa značajnim vojnim kapacitetima, obje namjeravaju da suštinski promjene pravila zasnovana na sadašnjem globalnom poretku. Ulazimo u svijet koji postaje sve nestabilniji i potencijal za značajne međunarodne sukobe se povećava, a ne smanjuje.“

Oba vojna zvaničnika su kasnije istakla milijarde izdvojene za svemir i sajber bezbjednost kao primjere spremnosti SAD. Oni su priznali da Washington nema odbranu od hipersoničnih raketa koje su i Rusija i Kina uspješno testirale, ali su uvjerili komitet da je u toku razvoj „presretača sa kliznom fazom“, najsavremenije raketne odbrane sposobne da se suprotstavi hipersoničnim projektilima.

Milley je tvrdio da je samo otvoreno prisustvo američke „teške moći“, protiv ruskih snaga, moglo spriječiti rusku vojnu operaciju u Ukrajini: „Što se tiče ruske invazije na Ukrajinu, to je bio dugogodišnji Putinov cilj. I da iskreno govorim o angažovanju američkih snaga u samoj Ukrajini, nisam siguran da je on bio obeshrabrivan. Ovo bi zahtjevalo upotrebu američkih vojnih snaga i rizikovalo bi oružani sukob sa Rusijom, što ne bih savjetovao”.

„Vjerujem da su mnogi naši evropski saveznici, posebno oni na Baltiku ili u Poljskoj i Rumuniji ili negdje drugdje, veoma, veoma voljni da uspostave stalne baze“, rekao je Milley.

„Oni će ih izgraditi, platit će ih, itd., da bismo mi mogli da prođemo na rotacionoj osnovi. Tako se dobija efekat stalnog prisustva snaga, ali stvarni pojedini vojnici, mornari, avijatičari ili marinci nisu tamo stalno stacionirani 2-3 godine.“

Austin je rekao da NATO još uvijek razgovara o tome kako da pojača svoje stalno prisustvo u istočnoj Evropi. „Ako NATO smatra da je prikladno da promjeni svoj otisak, onda ćemo svakako biti dio toga“, rekao je Austin.

Na pitanje da li bi, ako bi američka „teška moć” sama mogla da odvrati predsjednika Putina od pokretanja ruske vojne operacije u Ukrajini, više američkih snaga na Tajvanu „povećalo ili smanjilo” vjerovatnoću da kineski predsjednik Xi Jinping pokrene napad na ostrvo, sekretar Austin je oklijevao, umjesto toga ponavljajući da se strateška pitanja oko Ukrajine razlikuju od onih oko Tajvana i da se ne mogu dosljedno prenijeti iz jedne zemlje u drugu.

Austin je priznao da SAD „treba da rade mnogo bolje“ na „korištenju američkih saveznika“ u svemiru i sajber prostoru, a ne samo u domenima kopna, mora i vazduha.