Moskva smatra neosnovanima tvrdnje NATO-a o ruskoj ”agresiji” prema Ukrajini

SAD i njihovi saveznici u Europi i Aziji osudili su rusku vojnu operaciju u Ukrajini kao ničim izazvan “čin agresije” i “invazije”, udarivši Moskvu novim sankcijama i obećavši slanje dodatne vojne pomoći Kijevu. Trenutna kriza u Ukrajini kulminacija je situacije koja traje više od osam godina.

NATO nema razloga nazvati tekuću rusku vojnu operaciju u Ukrajini “agresijom”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova.

“U kontekstu nesposobnosti zemalja NATO-a u smislu pregovaranja i njihovog nepostojanja želje za istinskim osnaživanjem sigurnosti u Europi na temelju načela jednake i nedjeljive sigurnosti, smatramo neutemeljenim njihove pokušaje da nas optuže za agresiju”, rekla je Zaharova u subotu u komentaru u petak izvanrednog virtualnog summita šefova država NATO-a na kojem se raspravlja o ukrajinskoj krizi.

“Prije nego što pozovu Rusiju na odgovornost za njezinu operaciju demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine, narodi sjevernoatlantskog bloka trebali bi odgovoriti za svoj vojni avanturizam, kao i za nedjelovanje o pitanju poticanja režima u Kijevu da mirno riješi problem Donbasa“, rekla je glasnogovornica.

Prema Zaharovoj, čelnici NATO-a na summitu su izrazili svu moguću potporu Ukrajini, “zemlji koja je, uz naklonost Zapada, postala leglo nacističke ideologije”.

Glasnogovornica je dalje optužila zapadni blok za “licemjerje” povezano s navodnim uništenjem temelja mira u Europi uzrokovano djelovanjem Rusije u Ukrajini.

“Čijim je rukama to učinjeno? Nisu li zemlje NATO-a šutke gledale kako SAD uništava Ugovor o antibalističkim raketama? Stajale su po strani kada se Washington jednostrano povukao iz Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa. Dopustile su Amerikancima istupiti iz Ugovora o otvorenom nebu, koji je taj sporazum učinio bezvrijednim kao učinkovit mehanizam za kontrolu vojnih aktivnosti”, rekla je Zaharova.

“Zar nisu zemlje NATO-a sudjelovale u napadu na Libiju, invaziji na Irak? 20 godina su dovele situaciju u Afganistanu do totalne degradacije, a kada su pobjegle, ostavile su oružje vrijedno milijarde dolara”, rekla je glasnogovornica.

“Osam godina zapadne nacije pasivno promatraju ubijanje i zlostavljanje tisuća civila na jugoistoku Ukrajine. Zapravo, postali su sudionici u dugotrajnom genocidu nad stanovnicima Luganske i Donjecke Narodne Republike”, tvrdi Zaharova.

“NATO-ova namjera da nastavi s pumpanjem oružja u Ukrajinu, uključujući sustave protuzračne obrane, govori o jednoj stvari: Sjedinjene Države i njihovi saveznici nisu zainteresirani za rješavanje krize u ovoj zemlji”, rekla je.

Zapadni blok nastavlja graditi svoje vojne snage i infrastrukturu u blizini Rusije i angažirati se u vojnom jačanju članica saveza u blizini Rusije, “koristeći svoje resurse za razvoj planova za ‘obuzdavanje’ Rusije. Ne možemo zanemariti takav konfrontacijski kurs prema našoj zemlji Pogotovo kada naši ključni sigurnosni problemi ostaju bez odgovora”, rekla je Zaharova.

NATO obećao ”pozvati Rusiju na odgovornost”

Na izvanrednom summitu u petak, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Rusiju da “zaustavi ovaj besmisleni rat, odmah prekine napad, povuče sve svoje snage iz Ukrajine i vrati se na put dijaloga i odvrati od agresije”.

U zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sastanka, alijansa je optužila Moskvu za izvođenje “dugo planiranog”, “brutalnog i potpuno neisprovociranog i neopravdanog” napada na “nezavisnu, mirnu i demokratsku” naciju Ukrajine, te navodi da je Rusija “iz temelja srušila” mir na europskom kontinentu.

“Svijet će Rusiju, kao i Bjelorusiju, smatrati odgovornom za svoje postupke. Pozivamo sve države da bezrezervno osude ovaj nesavjesni napad. Nitko ne bi trebao biti zavaravan salvom laži ruske vlade”, stoji u priopćenju.

Blok je dalje optužio Rusiju da odbacuje “put diplomacije i dijaloga” i upozorio da će Moskva morati platiti “tešku cijenu” za svoje postupke, “i ekonomski i politički”, u godinama koje dolaze.

Rusija i njezini saveznici iz Donbasa započeli su u četvrtak vojnu operaciju velikih razmjera u Ukrajini kako bi “demilitarizirali” i “denacificirali” zemlju nakon nastavljenih ukrajinskih napada granatiranja na Donjeck i Lugansku Narodnu Republiku čak i nakon što je Moskva priznala bivše ukrajinske odcjepljenja kao suverene nacije i potpisivanje sigurnosnog ugovora s njima prošlog ponedjeljka.

Trenutna izvanredna situacija kulminacija je sigurnosne krize koja je zahvatila Ukrajinu nakon nasilnog udara u Kijevu u veljači 2014. koji su poduprli SAD i EU, što se pogoršalo se u obliku dugotrajnog građanskog rata u istočnim regijama zemlje.