Moskva upozorava na „posljedice“ dok SAD uvode nove sankcije protiv Rusije

Neprijateljske mjere dolaze samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik uputio poziv predsjedniku Vladimiru Putinu da se sastanu „u narednim nedeljama“ i razgovaraju o načinima za poboljšanje odnosa.

Vašington je odgovoran za trenutno žalosno stanje odnosa između Rusije i SAD i mora prepoznati da će oddgovarati za dalju degradaciju odnosa, izjavila je u četvrtak portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

„Više puta smo upozoravali Sjedinjene Države na posljedice njihovih neprijateljskih koraka, koji povećavaju konfrontaciju između naših zemalja do opasnih nivoa“, rekla je Zaharova, govoreći na brifingu za štampu u Moskvi u četvrtak.

Portparolka je naglasila da će odgovor Rusije na “agresivno ponašanje Vašingtona” neizbježno “dobiti” odlučan ukor “i rekla je da su nova američka ograničenja protivna interesima naroda obje zemlje.

„Takav kurs, kako je više puta naglašeno, ne služi interesima ljudi dvije vodeće svjetske nuklearne sile, koje nose istorijsku odgovornost za sudbinu svijeta“, rekla je ona.

“U telefonskom razgovoru sa ruskim predsjednikom, Joe Biden je izrazio interesovanje za normalizaciju odnosa Rusije i SAD. Ali postupci njegove administracije danas svjedoče suprotno”, dodala je Zaharova.

Američki ambasador u Rusiji John Salivan pozvan je na, kako se očekuje, “teške” pregovore, rekla je Zaharova.

Takođe je ukazala da su američke akcije u četvrtak bacile sumnju na praktičnost upotrebe dolara i pouzdanost platnih sistema pod kontrolom Zapada.

Rusko-američki odnosi propadaju usred najozbiljnijih sankcija od 2014. godine

Ranije tog dana, Bidenova administracija najavila je velike nove sankcije finansijskog i bankarskog sektora protiv Rusije, a istovremeno je protjerala 10 diplomata iz ruske diplomatske misije u Vašingtonu.

Sankcije, zasnovane na izvršnom naređenju predsjednika, usmjerene su na 32 entiteta i pojedince, plus šest ruskih kompanija tehnološkog sektora, zbog navodnog ruskog miješanja u izbore 2020. godine i hakerskih napada, uključujući incident sa SolarWinds. 32 imenovana entiteta i pojedinci meta su zbog njihovog navodnog učešća u „pokušajima ruske vlade da utiču na američke predsjedničke izbore 2020. godine i drugim aktima dezinformacija i miješanja“.

Vjerovatno najznačajnijim ograničenjima, američki trezor će ciljati sav ruski državni dug – denominovan i u rubljama i u drugim valutama- koji su poslije 14. juna 2021. izdale Centralna banka Rusije, ruski Fond nacionalnog bogatstva i Ministarstvo finansija. SAD takođe zadržavaju pravo da prošire sankcije protiv ruskog državnog duga „po potrebi“, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

U vezi s tim, Trezor je u četvrtak objavio da je sankcionisao osam pojedinaca zbog ruske “okupacije” Krima u koordinaciji sa Evropskom unijom, Velikom Britanijom, Australijom i Kanadom.

Protjeranim diplomatama(njih10) naređeno je da napuste Vašington pod izgovorom da su radili kao obavještajni oficiri pod diplomatskim pokrićem.

NATO je u četvrtak izrazio podršku novim sankcijama, rekavši da se američki saveznici “solidarišu sa Sjedinjenim Državama zbog akcija koje su, kako je rekao, reagovale na destabilizujuće aktivnosti Rusije. Saveznici preduzimaju pojedinačne i kolektivne akcije kako bi poboljšali kolektivnu sigurnost Saveza “.

Evropska unija je slično izrazila „solidarnost“ sa SAD usred novih ograničenja.

U izdanju od četvrtka, Bijela kuća je zaprijetila „daljim odgovorima“ na navodnu rusku „zlonamjernu sajber aktivnost“ povezanu sa SolarWinds i rekla da „odgovara“ na izvještaje o navodnim ruskim plaćanjima talibanima za ubijanje američkih trupa u Avganistanu. Vašington je službeno imenovao rusku Spoljnoobavještajnu službu (SVR) „kao izvršioca široke kampanje sajber špijunaže koja je eksploatisala platformu SolarWinds Orion i druge infrastrukture informacione tehnologije“ i rekao da je američka obavještajna zajednica izrazila „veliko povjerenje“ u navodnu umješanost SVR u hakovanje.

State department se nada da je saradnja sa Rusijom i dalje moguća

Komentarišući nova ograničenja, državni sekretar Antony Blinken rekao je da je izvršna naredba imala za cilj da „drži Rusiju odgovornom za njene nepromišljene postupke“, ali je dodao da bi Amerika i dalje željela da sarađuje sa Moskvom tamo gdje je to moguće.

„Gdje je to moguće, Sjedinjene Države će takođe tražiti mogućnosti za saradnju sa Rusijom, s ciljem izgradnje stabilnijeg i predvidljivijeg odnosa koji je u skladu sa američkim interesima“, rekao je on.

Predtekst za sankcije na osnovu niza neosnovanih zahtjeva

Sjedinjene Države tek treba da pruže dokaze kojima bi dokazale bilo koju od glavnih optužbi koje je Bijela kuća citirala kao opravdanje za nove sankcije u četvrtak. Moskva je više puta odbacila tvrdnje o umiješanosti ruske države u tvrdnje SolarWindsa. WikiLeaks je 2017. otkrio da američke obavještajne službe imaju pristup softverskom paketu sposobnom da lažno podmeće sajber napade kako bi izgledalo da potiču iz Rusije, Kine, Sjeverne Koreje, Irana ili bilo kog broja drugih američkih protivnika.

Federalni istražitelji nikada nisu dokazali navodne ruske napore da se miješaju u američke izbore, a upravo suprotno, nedavne kongresne istrage pokazale su da je američka obavještajna zajednica i sama ilegalno intervenisala u američkoj politici kako bi se uključila u hajku na divlje guske istražujući (razobličene) tvrdnje da je Donald Trump bio „ruski agent“.

Takođe su upitne i tvrdnje Vašingtona o Rusiji „koja podriva bezbjednost u zemljama i regionima važnim za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država“, uključujući Ukrajinu. SAD i njihovi saveznici svrgnuli su demokratski izabranu vladu istočnoevropske države 2014. godine, pružili toj zemlji preko 1,85 milijardi dolara vojne pomoći „protiv Rusije“ i izrazili podršku Kijevu usred zabrinutosti da se ukrajinska vojska priprema za lansiranje velike ofanzive na njene istočne otcjepljene krajeve. Rusija, svjesna potencijala za pogoršanje bezbjednosne situacije na svojim granicama, pozvala je Kijev da se drži sporazuma o prekidu vatre iz Minska i pozvala SAD i NATO da prestanu sa namjernom destabilizacijom regiona i „pretvaranjem Ukrajine u bure baruta. ” Što se tiče ograničenja u vezi sa ruskom „okupacijom“ Krima, važno je podsjetiti da su stanovnici poluostrva na referendumu održanom u martu 2014. godine većinom glasali za ponovno pridruživanje Rusiji nakon puča u Kijevu.

Konačno, tvrdnje o „plaćanjima talibana“, zasnovane na izvještajima medija koji se pozivaju na „anonimne zvaničnike“, odbacili su Rusija, sama militantna grupa i višestruki visoki članovi Trumpove administracije, uključujući predsjednika.