Predsjednik međunarodno nepriznate Republike Nagorno-Karabah podnio je prijedlog zakona kojim se ruski jezik uzdiže u status službenog jezika. Moskva se zbližila s tim područjem nakon rata, koji je izbio između Armenije i Azerbejdžana 2020. godine.
Ako se usvoji, zakon kojeg je predložio predsjednik Arayik Harutyunyan omogućit će vladin rad na ruskom jeziku i potaknut će objavljivanje svih tiskanih materijala na oba jezika. Prema predloženom zakonu, potez se temelji na “kulturnim, vojnim, ekonomskim odnosima” dviju nacija i činjenici da mnogi mještani jezik već koriste kao svoj drugi jezik.
Nagorno-Karabah je sporni teritorij, koji je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana. Međutim, mnogi lokalni stanovnici su etnički Armenci. Od pada Sovjetskog Saveza, područje je pod nadzorom Erevana, a Baku smatra da je enklava nelegalno okupirana. U studenom 2020., šest tjedana nakon što su se dvije nacije počele boriti oko vlasništva nad Nagorno-Karabahom, Rusija je pristupila nadzoru prekida vatre između zaraćenih strana.
Kao dio sporazuma, Moskva je poslala trupe na kontaktnu liniju i oni su sada stalno stacionirani u regiji. Ranije ove godine, azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev i armenski premijer Nikol Pašinjan došli su u Moskvu kako bi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarali o ugovoru. Sastanak je završio tako što su se sve strane složile oko pridržavanja primirja te da sve uključene strane, uključujući ruske mirovne snage, trebaju ispunjavati svoje obveze.
U siječnju je Rusija s Turskom otvorila nadzorni centar u Azerbajdžanu, s ciljem osiguranja poštivanja primirja na tom području.
Pametni ljudi. Vidjeli su dokle ih je dovelo protjerivanje ruskog i uvodjenja engleskog u Jermeniji.
Žele time dobiti Rusku zaštitu.