U svijetu je vrlo malo industrija koje su teško pogođene ili će se suočiti s toliko posljedica u 2020. godini kao što je industrija nafte i plina. U nedavnom izvješću Fitch Ratings predviđa da će kompanije za istraživanje i proizvodnju nafte i plina izgubiti 1.8 USD bilijuna prihoda ove godine, što je šest puta više nego što maloprodajni sektor treba izgubiti. Ali dugoročne posljedice postat će još pogubnije.
Možda najočitija promjena koja se događa u naftnoj i plinskoj industriji su drastične mjere smanjenja troškova koje poduzimaju naftne velike tvrtke. BP je bio prisiljen smanjiti kapacitete za 10.000 radnih mjesta, odnosno 15 posto radne snage, jer pokušava kontrolirati troškove nastale u ovom novom okruženju, s niskim cijenama nafte. Schlumberger je već smanjio plaće i smanjio radna mjesta krajem ožujka, dok su Shell i Chevron najavili planove za smanjenje radne snage.
Nije radna snaga jedini segment gdje se primjećuju neviđena smanjenja. Shellova odluka da smanji dividendu prvi put nakon 1945. godine vjerojatno je bio najveći pokazatelj dugoročnog utjecaja ove pandemije na naftnu industriju. Shell i njegove firme-podružnice, ponosili su isplatom dividendi bez obzira na tržišne uvjete, čime su željeli usrećiti svoje dioničare. Odluka o smanjivanju dividendi označava pomak u strategiji koja sugerira da je naftni gigant sada itekako odlučan u smanjivanju svoj duga i da se želi usredotočiti se na financijsku održivost, a ne samo na zadovoljstvo dioničara.
Ostaje nejasno hoće li se potražnja za naftom ikada vratiti na razine kakve su bile prije pandemije. Od uništenja zrakoplovne industrije do transformacije dinamike na radnim mjestima, kroz smanjivanje svakodnevnih putovanja i pritisaka vlade za obnovljivom energijom, potražnja za naftom doživljava ”napadesa svih strana”, baš zbog COVID-19. Čini se da veliki proizvođači nafte prepoznali ovaj globalni pomak te da su odlučni u vezi toga da svoje poslovanje učine što boljim i što više održivim.
2020. godina se pretvara u najdramatičniju godinu u povijesti naftnih tržišta; izgleda kao da bi se u 365 dana moglo dogoditi toliko događaja koliko se ne dogodi u 10 godina.
Najdramatičnija godina je bila kad se osnova prvi OPEC početkom 1970-ih kad je nafta poskupila skoro za 400%.
A sad se događaju pretumbacije u novoj preraspodjeli kontrole nad naftnim izvorima gdje će najgore proći one države koje nafte na svojemu teritoriju nemaju, a nemaji niti jaku vojsku s kojom bi uvjerili druge da im naftu prodaju po cjeni koja im odgovara.
moja poruka, mojim dragim proleterima-komentatorima, da ste proucavali dobro kretanje dionica nafte u zadnjih nekoliko godina ste mogli dobro napraviti novaca na burzi, kupujuci i prodajuci dionice. jedna mala dobrocudna napomena, nemojte se drzati hrvatskih burzi, ako je mogucno prebacite se na offshore, a to znaci investirajte na strane, inozemne burze, sve je dobro
Ništa se posebno nije dogodilo osim šta je Putin malo zaljuljao tržište nafte gdje su iz igre ispali fraking,bušenje na moru i slično.Sad već kontrolira tržište i ima cijenu koja mu odgovara i drugi moraju plesati po njegovoj muzici.
Naša civilizacija je civilizacija nafte. Teško je i zamisliti kakav bi bio svijet da odjednom nestane nafte. U nekim aspektima vratili bi se 150 godina unatrag. Kakve bi to imalo posljedice na Zemlji ? Ljudska vrsta bi bila ugrožena i populacija bi se sigurno drastično smanjila, ali sav ostali živi svijet bi odahnuo. U svakom slučaju uspostavila bi se prirodnija ravnoteža. Ima teorija da nafta ne nastaje od organskih ostataka, već da se stvara anorganski u dubljim slojevima plašta Zemlje ili čak u jezgri. Neznam dali su zalihe nafte na zemlji ograničene i koliko još mogu trajati, ali kraj nafte značio bi i kraj jedne ere blagostanja.
eto, iskljucio sam adbloker, otvorio (klik, desni klik “open link in new tab”) sve clanke do 11. SVIBNJA. zavrtio malcice (space) i sve po redu pozatvarao. nadam se da reklame nije trebalo otvarati.
sad sam mirne savjesti zadugo jer cu ukljuciti adbloker ponovo.
Cijena nafte je išla baš u dobrom smjeru, samo što su nacionalni pljačkaši zinuli još više pa se nije osjetilo na džepu stoke sitnog zuba. Fućka mi se što su džabalebaroši koji zabiju cijev u zemlju ostali bez zlatnih Ferrarija, ulagači bez zarade, kvazi menadžeri bez bonusa, a i očito pogolem broj uhljeba bez kojih će sad kompanije trebat manje pljačkat
Ratna industrija
Industrija nafte-ugljovodonika
Auto industrija
Tri glavna Motora Globalne privrede!?
Strahujem od Velikog rata?!