U Siriji vladine snage i saveznici nastavljaju uspješne borbe u području istočnog Aleppa, ali se u isto vrijeme uspješno čisti okolica Damaska. Podsjetimo da je sirijska prijestolnica tijekom 2013. bila u bezizlaznoj situaciji, a združene terorističke skupine su bile nadomak predsjedničke palače i prijetile zauzimanjem glavnog grada.
Danas islamističke skupine u tom području napuštaju svoja posljednja uporišta, a drže još samo šire područje Dume u Istočnoj Gouti. U dogovoru sirijske vlade, ruskog Centra za pomirenje koje djeluje iz zrakoplovne baze Hmeymim i pripadnika raznih islamističkih frakcija je jučer evakuirano područje Khan Al-Sheiha i Zakiyaha, odakle je autobusima za pokrajinu Idlib prebačeno 2 500 militanata i članova njihove obitelji. Ova dva grada i još 13 okolnih sela se nalaze na oko 15 kilometara južno od Damaska, a teroristi su se na predaju odlučili zbog nemogućnosti pružanja daljnjeg otpora u enklavama u potpunom okruženju.
Isto se dogodilo u gradu Al-Tal, zapadno od Damaska, odakle je jučer, također u Idlib, poslano 52 autobusa pripadnika islamističkih skupina i njihovih obitelji.
Dogovor o evakuaciji je postignut krajem studenog, kada je prvih 1 850 militanata predalo svoje oružje i vojnu opremu, uzelo svoje obitelji i odlučilo to područje predati vladinim snagama.
U početku su islamisti vjerovali da će moći razbiti obruč i pronaći put za bijeg, ali im to nije pošlo za rukom. Naprotiv, nakon svakog takvog pokušaja su izazvali veći pritisak vladinih snaga i trpjeli teške gubitke. Nakon uspješnog vojnog pritiska, kojeg su pratile ponude na predaju, sirijska vojska sada kontrolira gotovo sva područja jugozapadno od Damaska. Iako su se vladine trupe borile protiv dobro naoružanih terorističkih skupina, vojni i pregovarački dio posla je uspješno odrađen.
U područjima oslobođenim od terorista se civilima pruža sva potreba humanitarna pomoć, koju dostavljaju sirijske i ruske vladine organizacije. Humanitarna pomoć Ujedinjenih naroda za oslobođena područja kasni.
Međutim, teroristi, gdje god mogu, još uvijek dobivaju pomoć iz inozemstva. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je naglasio kako Rusija strogo poziva na političko i diplomatsko rješenje sirijskog sukoba kroz dijalog sukobljenih strana.
Čudno ponašanje Erdogana
Istovremeno u Aleppu vidimo kako još uvijek postoje sile koje se nadaju da će ipak uspjeti u svom prvotnom naumu i da će svrgnuti legitimnu vlast u Siriji. U tom smislu posebno iznenađuje izjava turskog predsjednika Erdogana, koji je u svom govoru u Istanbulu ranije ovog tjedna izjavio “kako je turska vojska u Siriju ušla isključivo s namjerom da svrgne tiranina Assada”.
Prilično čudna izjava turskog predsjednika, koji je samo nekoliko dana ranije izjavio “da će se Turska, koja je umorna od desetljeća čekanja za ulazak u Europsku uniju, pridružiti Šangajskoj organizaciji za suradnju” (SCO).
Ovu skupinu čine Kina, Kazahstan, Kirgistan, Rusija, Tadžikistan i Uzbekistan, a ranije ove godine su Memorandum o pridruživanju s SCO potpisali Indija i Pakistan, a organizaciji uskoro pristupa i Iran.
Erdogan je želju za ulaskom u SCO izrazio tjedan dana prije izjave o namjeri svrgavanja sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada vojnim putem, unatoč činjenici da turska vojska i islamističke skupine koje se u sjevernom dijelu pokrajine Aleppo bore u operaciji “Štit Eufrata” nisu ostvarili zacrtane ciljeve, niti su u dva mjeseca zauzeli željena područja, prije svega grad Al-Bab i Manbij. Prvi još uvijek drže teroristi “Islamske države”, a drugi je u rukama kurdskih YPG snaga, stoga ovu Erdoganovu izjavu treba uzeti s rezervom.
Na kraju se u vezi s ovom izjavom oglasilo i rusko Ministarstvo vanjskih poslova, koje je jučer izvijestilo je da je turski čelnik Recep Tayyip Erdogan nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina i objasnio mu što je htio reći kada je spomenuo “svrgavanje Bashara Al-Assada”. Informacije o razgovoru Putina i Erdogana je već potvrdio Ministarstvo vanjskih poslova Turske, ali i Putinov pomoćnik Jurij Ušakov.
Moskva je tada priopćila kako očekuje neposredno objašnjenje, između ostalog i zbog nedavno otkazanih sankcija protiv Turske, te kako izjavu Erdogana “odbija smatrati službenim stavom turskog predsjednika”.
Dio stručnjaka tvrdi kako je ovo bio Erdoganov “test” kako bi čuo američki, odgovor Europe, a najviše samog Assada, Irana, te Izraela, dok drugi misle da je izjava bila “za unutarnju upotrebu” ili jednostavno “testiranje snage” zbog njegove opsesivne želje da na bilo koji način sudjeluje u poratnoj podijeli utjecaja u Siriji.
Mediji su izvijestili da je u razgovoru s ruskim novinarima predstavnik turske predsjedničke administracije potvrdio je da je Erdogan dao sličnu izjavu, ali je pozvao da se to ne tumači doslovno.
Rekao je i “kako je uvjeren da će se nesporazum između Rusije i Turske brzo prevladati”, dodajući “kako službene komentare o izjavi mogu dati samo predstavnici višeg turskog vodstva”.
“Erdogan, ako je i pretjerao, pojasnio je okolnosti i emocionalni sadržaj njegove izjave, te obećao da će nastaviti mirovni dijalog i široku suradnju s Rusijom”, izjavio je za medije izvor u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Kasnije je i sam Erdogan rekao za turski list Hurriyet da se operacija “Štit Eufrata” provodi isključivo s ciljem uklanjanja terorističkih skupina.
“Cilj operacije “Štit Eufrata” nije zemlja ili osoba. Ona je usmjerena samo protiv terorističkih organizacija i neka nitko ne sumnja ili pokušava pronaći njeno drugo značenje”, rekao je turski predsjednik.
Aleppo – Korak do izlaska iz pakla
U ovom trenutku svjetska zajednica pozorno prati zbivanja u Aleppu. Terorističke skupine u Siriji se i dalje nadaju da će moći obraniti ovaj strateški važan teritorij. Unatoč nedavnim uspjesima sirijske vojske, još nije uspostavljena puna kontrola nad gradom, niti se može jamčiti puna sigurnost lokalnog stanovništva.
Teroristi, naravno, koriste posljednju priliku da se kao “živim štitom” obrane civilnim stanovništvom.
Televizija Al-Mayadin je objavila alarmantnu vijest kako su pripadnici terorističkih skupina koji se nalaze u istočnim dijelovima Aleppa naredili da se otvori vatra na civile koji pokušaju napustiti teritorij pod njihovom kontrolom. U tim područjima su teroristi proglasili opću mobilizaciju, pozivajući sve koji su u stanju držati oružje da popune njihove redove. Ekstremisti svim silama pokušavaju omesti i humanitarne operacije, te zadržati kontrolu nad okupiranim područjima grada.
Zapadni mediji također unose pomutnju i izvještavaju da je u nedavnim operacijama vladinih snaga iz istočnog Aleppa pobjeglo oko 50 000 civila, od čega 20 000 u zapadni dio grada kojeg drže vladine snage, a njih čak 30 000 u četvrt Sheikh Maqsoud koju nadziru Kurdi. U ovu vijest mogu povjerovati samo oni koji površno ili uopće ne prate rat u Siriji i Aleppu, jer je poznato da sunitski Arapi iz istočnog Aleppa nisu imali drugog pravca da dođu do zapadnog dijela grada, nego proći kroz kurdsku četvrt, gdje niti žele ostati i gdje nema nikakve mogućnosti za njihov prihvat i smještaj. Četvrt Sheikh Maqsoud jednostavno graniči s područjem u kojem su se vodile žestoke vojne operacije i kojeg je oslobodila sirijska vojska, a jedini put do sigurnog dijela grada je bio proći kroz “kurdski” teritorij, s obzirom da su dalje na istoku snage sirijske vojske koje graniče s područjem kojeg još uvijek drži ISIL.
Danas su i sami Kurdi iz sjeverne alepske četvrti Sheikh Maqsoud potvrdili kako su njihove YPG snage i sirijska vojska uspostavili zajednički punkt u četvrti Bustan Al-Pasha, a još dva će se podići u Ayn Al-Talu i Sheikh Faresu. Kroz ove punktove će se pod nadzorom Kurda i vladinih snaga provoditi evakuacija civilnog stanovništva u zapadni dio grada i dalje u sigurna područja.
Srećom, tu je i dobra vijest iz Aleppa, jer je zbog oslobađanja cijele prometnice “Castello” sada lakše isporučivati humanitarnu pomoć i jamčiti sigurnost civilima.
Prije mjesec dana su iz sjevernih područja enklave u istočnom Aleppu teroristi redovito granatirali civilne četvrti u zapadnom dijelu grada, ali i humanitarne koridore, ne dopuštajući civilima da napuste Aleppo. Sada će dostava humanitarne pomoći civilima biti puno lakša, a ruski predsjednik Vladimir Putin je odmah naredio Ministarstvu obrane da se u Siriju pošalju posebne mobilne bolnice i da se stanovnicima Aleppa i okolnih područja osigura potrebna liječnička pomoć.
I dok se u Aleppu i Damasku, kao što smo na početku rekli, vojne akcije vode prilično uspješno, velika nepoznanica je bojište u Al-Babu, gradu u sjevernom dijelu pokrajine Aleppo kojeg turske snage i njima odane islamističke milicije nisu uspjele zauzeti, iako im je to bio deklarirani strateški cilj.
U sve se umiješala sirijska vojska, koja je, nakon nedavnog povlačenja proturskih snaga iz Al-Baba, zajedno se kurdskim YPG snagama iz Afrina pokrenula ofenzivu u tom pravcu i nagomilala trupe u obližnjoj bazi Kweires, što je turskom vrhu ujedno bila poruka koja je “crvena crta” Damaska.
Situacija se u tom dijelu sada dodatno zakomplicirala. Naime, takozvane “Sirijske demokratske snage” su upravo osnovale arapsko-kurdsku brigadu za borbu protiv turske vojske.
Većinske kurdske “Sirijske demokratske snage” (SDF) su najavile stvaranje nove brigade u gradu Manbiju, sjeveroistočno od Aleppa, koja će se boriti protiv islamističke proturske koalicije “Štit Eufrata”, izvijestilo je zapovjedništvo nove jedinice.
Nova skupina, Liwa Al-Sahba, zanimljiva je jer uključuje uglavnom arapske milicije iz gradova Al-Bab i Azaz koje se ne slažu s invazijom turske vojske u Siriji.
Primirje između proturskih i kurdskih militanata na sjeveru Sirije više ne postoji. Kurdske agencije su izvijestile da su njihove snage pri pokušaju napada na selo Oulasha sjeverozapadno od Manbija “uništile” 37 militanata proturske koalicije “Štit Eufrata”, a još četvero ih je zarobljeno.
Tursko topništvo i zrakoplovstvo svakodnevno tuče po položajima SDF snaga, a službeni izvještaji turske vojske govore o napadima protiv “kurdskih i terorista Islamske države”.
Dakle, može se slobodno reći kako Erdoganu, bez obzira na njegovu verbalnu razmetljivost, situacija na bojnom polju ne ide u prilog. To se vidi i iz gubitka gotovo polovice Qabassina, grada 6 kilometara sjeveroistočno od Al-Baba kojeg je u protunapadu iznova zauzeo ISIL, ali i iz još jednog bezuspješnog pokušaja prodora u Al-Bab, što je kategorički imperativ Ankare u pokušaju da spriječi spajanje kurdskih područja na sjeveru Sirije.
U vrijeme kada su se u Siriji sve strane fokusirale na vojne dobitke, kako bi u budućnosti imale što bolje pregovaračke pozicije, predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda je u ime 74 države uputio zahtjev za usvajanje rezolucije za zaustavljanje sukoba na Bliskom istoku. Sirija je u ratu više od 5 godina, a tijekom tog vremena vladine snage i razne militantne skupine nikada nisu postigle značajniji kompromis. U tom smislu su 74 zemlje odlučile pozvati UN da poduzme odgovarajuće mjere za rješenje situacije u Siriji.
Danas je Opća skupština počela pregovore o nacrtu rezolucije, koja sadrži “uvjete za isporuku humanitarne pomoći i prestanak neprijateljstava, ali i opsade sirijskih gradova”.
U međuvremenu treba napomenuti da su Rusija i Iran u više navrata poslali humanitarnu pomoć stanovnicima Aleppa, ali i udaljenim sirijskim regijama, tako da se postavlja pitanje koji su točno opkoljeni sirijski gradovi kojima treba pomoći?
Na neki način se ova rezolucija može tumačiti i kao želja da se obustave vojne operacije nužne za oslobađanje Sirije, posebice od strane onih koji na sva zvona sada govore o humanitarnoj katastrofi koju su sami izazvali, a sve ove godine u Siriju nisu poslali ništa, osim oružja i vojne opreme na poklon teroristima.
U svakom slučaju, pohvalno je da međunarodna zajednica još uvijek obraća pozornost o pitanju Sirije, ali je poražavajuće što se u Ujedinjenim narodima ne govori o Mosulu. Koliko je poznato, tamo se vode žestoke borbe, humanitarna situacija je loša, Sjedinjene Države se pretvaraju kako žele uništiti teroriste takozvane “Islamske države”, dok vojne pobjede na terenu ostvaruju isključivo specijalne postrojbe iračke vojske i šiitske milicije koje oslobađaju područje zapadno od grada prema sirijskoj granici.
Bez obzira na sve, iz nekog “čudnog razloga” nitko nije zainteresiran za situaciju u Mosulu, ali svi su se spremni boriti za još jedan prekid vatre u Siriji. Mir je svakako potreban, ali ne samo u određenoj regiji, i to baš onoj gdje napreduju sirijske snage, nego na cijelom Bliskom istoku.
Damask, Moskva, Teheran i brojni drugi sirijski saveznici, poput libanonskog Hezbollaha i palestinskih Liwa Al-Quds milicija, trude se očistiti Siriju od terorista. Jasno je da će u nekim dijelovima zemlje pripadnici islamističkih skupina svoje položaje braniti do posljednjeg borca. Oni ionako nemaju što izgubiti, a kao što znamo, život i nije nešto do čega im je posebno stalo. No, unatoč pesimističnim prognozama, izjavama i inicijativama raznih svjetskih i regionalnih centara moći, te očajničkim potezima islamista, svakim danom sve više prevladava uvjerenje da bi se rat u Siriji uskoro mogao završiti i da će patnjama sirijskog naroda uskoro doći kraj.
danas je 06,12.
naprijed saa