Nastavak Sporazuma iz Minska ili rat za “povrat” Donbasa?

“Početi sve iz početka je uvijek teže nego nastaviti dobar posao”, rekao je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, komentirajući izjave američkog državnog tajnika Rex Tillerson koji je govorio o mogućem rješavanju ukrajinskog sukoba bez Sporazuma iz Minska.

Na sastanku s tajnicima Vijeća za nacionalnu sigurnost država članica “Ugovora organizacije za kolektivnu sigurnost” Lukašenko je naveo kako se nalaze u “povijesnoj dvorani” u kojoj su vođeni pregovori između lidera Normandijskog kvarteta i gdje je dogovoren Sporazum iz Minska, te izrazio je žaljenje što sporazum nije proveden u cijelosti, prenosi bjeloruska državna agencija BelTA .

Predsjednik Bjelorusije je rekao “kako se proteklog tjedna Sporazum iz Minska našao pod napadom one države koja će morati sjesti za pregovarački stol i pridružiti se ovom formatu”.

Time je mislio na SAD, koje će se morati pridružiti Njemačkoj, Francuskoj Rusiji i Ukrajini, te s njima raditi na provedbi sporazuma, a ne tražiti neka svoja rješenja.

Lukašenko je istakao kako su neke zemlje nagovijestile mogućnost odustajanja od formata iz Minska.

“To je moguće, naravno. No, početi sve iz početka je uvijek teže nego nastaviti dobar posao”, rekao je Lukašenko.

Tillerson je uoči izjave bjeloruskog predsjednika rekao “kako Sjedinjene Države ne žele biti vezane lancom  Sporazuma iz Minska, te da se ukrajinski sukob može riješiti i na drugi način”.

Analizirajući Tillersonovu izjavu, to može značiti da Washington iza kulisa priprema neki drugi projekt za “rješenje” sukoba u Donbasu.

Sjedinjene Države su po prvi put u dvije godine radikalno promijenile svoj službeni stav o ratu u Donbasu, a istovremeno američka vlada želi više “fleksibilnosti” u traženju kompromisa između Ukrajine i Rusije.

Rex Tillerson je, govoreći pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma američkog Kongresa, predložio da Kijev i Moskva riješe sukob oko Donbasa s novim ugovorima, koji se mogu razlikovati od Sporazuma iz Minska.

Kada je Tillerson upitan zanima li ga ublažavanje sankcija protiv Rusije prije nego se u potpunosti provede Sporazum iz Minsk i prije vraćanja Krima, američki držani tajnik je rekao:

“Mislim kako je za nas važno da imamo dovoljno fleksibilnosti za provedbu odredbi ‘Minska’. Vrlo je vjerojatno da vlada Ukrajine i Rusije mogu naći zadovoljavajući sporazum i kroz ugovor koji se razlikuje od ‘Minska’, ali da se na kraju provedu njegove odredbe.”

U Odboru za vanjske poslove su rekli  da Rusija razumije samo “oštru retoriku“.

Kao što je poznato, nakon veljače 2015. godine, kada je sklopljen “Sporazum iz Minska”, kojeg je odobrilo Vijeće sigurnosti ujedinjenih naroda, nitko od sudionika “Normandijskog formata” nije doveo u sumnju potrebu njegove provedbe.

Čelnici Rusije, Francuske, Njemačke i Ukrajine kao mantru ponavljaju kako nema alternative ‘Minsku’. Dakle, Tillerson je pogazio ideju da je sporazum temelj mirovnog procesa. Barem sa stajališta Washingtona, dogovor više nije jedini izlaz iz ukrajinske krize.

Naravno da će to uznemiriti sve udaljenije europske saveznike Washingtona, ali i osobito Kijev, koji je najveći krivac što se odredbe sporazuma nisu provele.

Ako se pregovorima i ispunjavanjem međunarodnih obveza ništa nije učinilo, logično je pretpostaviti da je za Kijev rat jedna od opcija reintegracije Donbasa.

Dok se Tillerson obraćao Kongresu, ukrajinski predsjednik Porošenko je službeno izjavio kako se po njegovim uputama počeo razvijati nacrt zakona o “reintegraciji” Donbasa.

Razlog za ovu odluku je bio poziv tajnika Vijeća nacionalne sigurnosti Ukrajine, Aleksandra Turčinova koji je htio otkazati “antiteroristički operaciju” i umjesto toga je predložio uvođenje novog režima koji više odgovara “hibridnom ratu”.

“Ako otkažemo antiterorističku operaciju i istovremeno ne damo vojsci pravo da djeluje na odgovarajući način u uvjetima agresije, Ukrajina će postati ranjiva”, rekao je Porošenko i naglasio da će ključni cilj novog zakona biti “reintegracija teritorija”.

Međutim, Porošenko ni ovaj put nije zaboravio spomenuti da se prijedlog zakona i dalje se temelji na Sporazumu iz Minska.

Zakon o reintegraciji ne znači kompromis, nego upravo suprotno. Kijev je shvatio da će kriza potrajati još dugo vremena i da ovo nije privremena situacija. U Kijevu očekuju da će uz više ili manje “jako i stabilno zakonodavstvo” teritorij vratiti za 5 do 10 godina. No, Porošenko sada donosi zakon koji u velikoj mjeri otežava traženje političkog rješenja i iznalaženje kompromisa za rješavanje sukoba, a sve se događa istovremeno s izjavom Rexa Tillersona.