NATO može da se izjasni protiv razmještanja kopnenih nuklearnih bombi u Evropi

Navodne diskusije unutar bloka dolaze pošto je Sputnjik ove nedjelje izvijestio da će Moskva predložiti zabranu razmještanja raketa srednjeg i kraćeg dometa sa kopna. Međutim, Bijela Kuća i NATO još uvijek nisu komentarisali prijedlog.

Članice NATO spremaju se da se formalno usprotive alijansinom razmještanju kopnenih nuklearnih raketa u Evropi nakon sastanka američkog predsjednika Joe Bidena sa kolegama šefovima država 14. juna u Briselu, izvijestilesu Defense News u subotu.

Izvještaj, pozivajući se na neimenovanog pomoćnika američkog Senata i jedan evropski izvor, navodi da taj stav odražava prethodne komentare generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i naveden je u nacrtu saopštenja koje će biti objavljeno nakon samita NATO.

Prema izvještaju, odluka se smatra mogućim mehanizmom za deeskalaciju tenzija sa Rusijom i pokretanje debate o kontroli naoružanja uoči američko-ruskog sastanka u Ženevi 16. juna.

Ukoliko zabrana kopnenih nuklearnih raketa u Evropi postane zvanična, Biden, čije je odobrenje potrebno za saopštenje, vjerovatno bi izazvao priznanje aktivista za kontrolu naoružanja, ali i negodovanje zagovornika trke nuklearnog naoružanja kod kuće, pošto je nekoliko američkih zvaničnika izrazilo zabrinutost zbog mogućeg poteza.

Prema novom izvještaju, raspoređivanje novih raketa na kopnu od strane NATO u Evropi je samo teoretsko. Poslije sastanka Grupe za nuklearno planiranje alijanse prošle godine, Stoltenberg je izjavio da to ne planiraju, iako je primijetio da je nekoliko članica planiralo da nabavi dodatne sisteme PVO i PRO.

SAD su se jednostrano povukle iz sporazuma 2019. godine, tvrdeći da je Rusija prekršila Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa iz 1987. razmještajući rakete 9M729 ili SSC-8 u NATO klasifikacijina kopnu. Rusija je negirala optužbe, uvjeravajući da su njene akcije u punoj koordinaciji sa sporazumom i istakla da su same SAD prekršile sporazum.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je kasnije novu inicijativu za rješavanje situacije sa rastućim tenzijama u Evropi nakon istupanja SAD iz Ugovora INF. Konkretno, rekao je da je Moskva dobrovoljno spremna da se uzdrži od razmještanja svojih projektila 9M729 na evropskom dijelu Ruske Federacije, ali pod uslovom recipročnih koraka NATO.

Takođe je predložio unakrsne inspekcije kompleksa Aegis Ashore sa bacačima Mk-41 u američkim i NATO bazama u Evropi i raketa 9M729 koje se nalaze u Kalinjingradu u Rusiji.

Ugovor o INF potpisali su u decembru 1987. godine tadašnji generalni sekretar SSSR Mihail Gorbačov i tadašnji američki predsjednik Ronald Regan. Prema uslovima predviđenim ugovorom, sve kopnene balističke rakete, krstareće rakete i raketni bacači dosega 500–1.000 kilometara (310–620 milja) (kratki srednji domet) i 1.000–5.500 kilometara (620–3.420 milja) (dalekog srednjeg dometa) bile su zabranjene. Međutim, ugovor nije uključivao rakete na moru ili vazduhu.

Predstojeći samit NATO održat će se u Briselu 14. juna. Očekuje se da će učesnici, između ostalih, razgovarati o Rusiji, Kini i klimatskim promjenama.

Biden i britanski premijer Boris Johnson izdali su zajedničko saopštenje nakon sastanka u četvrtak, u kojem su ponovili posvećenost efikasnoj kontroli naoružanja s ciljem da imaju svijet bez nuklearnog oružja.

Savjetnik Bijele Kuće za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan rekao je ranije da se očekuje da će Putin i Biden 16. juna razgovarati o širokom spektru bilateralnih pitanja koja se odnose na stratešku stabilnost i kontrolu naoružanja.