NATO ne planira razmještati svoje postrojbe u Ukrajini, tvrdi Stoltenberg

Šef NATO-a priznaje da među saveznicima postoje nesuglasice o tome kako pomoći Ukrajini. Zapadni dužnosnici i mediji mjesecima tvrde da je Rusija spremna napasti svog susjeda. Moskva je odbacila ove optužbe, sugerirajući da zapadni savez koristi napetosti kako bi opravdao svoje daljnje jačanje u istočnoj Europi.

NATO nije siguran u namjere Rusije prema Ukrajini i u ovoj fazi ne planira razmjestiti postrojbe saveza u zemlji, objavio je glavni tajnik NATO-a JensStoltenberg.

“Ne planiramo rasporediti borbene postrojbe NATO-a u Ukrajinu, to je točno”, rekao je Stoltenberg, govoreći u petak na virtualnom forumu trusta mozgova, sa sjedištem u Washingtonu.

“Nema izvjesnosti o ruskim planovima i možda nisu donijeli nikakvu konačnu odluku. Iz perspektive NATO-a, spremni smo se uključiti u politički dijalog, ali također, spremni smo odgovoriti ako Rusija izabere oružani sukob. Spremni smo za obje mogućnosti”, istaknuo je šef saveza.

Stoltenberg je tvrdio da “ruska agresija” protiv susjeda možda nije ograničena na kopnenu invaziju te da postoje i druge metode koje bi Moskva mogla koristiti, poput kibernetičkih napada, pokušaja državnog udara ili sabotaže. “Moramo biti spremni na širok raspon različitih oblika agresije”, rekao je.

Stoltenberg je također priznao da u ovom trenutku među saveznicima u NATO-u postoje “nesuglasice” i “različitosti” oko “kakve potpore” treba pružiti, pri čemu su neki saveznici izrazili oklijevanje kada je u pitanju nabavka smrtonosne vojne opreme.

Blok je podijeljen

Ranije ovog tjedna Njemačka je ponovila kako neće rasporediti vojnu opremu u Ukrajinu, sugerirajući da je najbolje što Berlin može učiniti je osigurati 5.000 kaciga za ukrajinsku vojsku.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović obećao je u utorak povući cjelokupno borbeno osoblje iz regije u slučaju rusko-ukrajinskog rata, rekavši da sukob “nema nikakve veze s Ukrajinom ili Rusijom, već ima veze s dinamikom unutarnje politike SAD-a.” U petak je Rumunjska, koja se tradicionalno smatra jednom od najjačih pristaša Ukrajine u istočnoj Europi, također objavila da se Bukurešt neće vojno uplitati u ukrajinsko-ruski sukob u slučaju eskalacije.

Također ovog tjedna, Pentagon je objavio da je 8.500 američkih vojnika na američkom tlu stavljeno u stanje visoke pripravnosti i pripremljeno za raspoređivanje u Ukrajini, vjerojatno kao dio većih snaga za odgovor NATO-a. Međutim, CNN je izvijestio, pozivajući se na anonimne dužnosnike, da je fokus Washingtona bio na stvaranju “koalicije voljnih” za raspoređivanje dodatnih snaga NATO-a u istočnoj Europi, uključujući Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku, ali ne i Ukrajinu. Odvojeno, šef britanske obrane Ben Wallace obećao je Kijevu pružiti dodatnu vojnu opremu i pomoć u obuci, ali nije dao bilo kakva sigurnosna jamstva. Wallace je istaknuo da Rusija ima “najveće oružane snage u Europi” i istaknuo da Ukrajina “nije članica NATO-a”. Umjesto toga, rekao je, mjere Londona se odnose na “pomaganje Ukrajini kako bi si mogla sama pomoći”.

Zapadni dužnosnici i mediji mjesecima tvrde da je Rusija spremna napasti svog susjeda. Moskva je odbacila ove optužbe, sugerirajući da je Zapad koristio navodnu ”rusku prijetnju” kao izgovor za pojačavanje vlastite prisutnosti u regiji. Posljednjih dana sve veći broj ukrajinskih dužnosnika, uključujući premijera Denisa Šmihala, ministra obrane Oleksiya Reznikova i šefa Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Oleksiya Danilova, javno pozivaju na popuštanje napetosti, pa čak i kritiziraju zapadne medije zbog pretjeranog strahovita izvješća o navodnim ruskim planovima za skoru invaziju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov primijetio je promjenu tona među ukrajinskom političkom elitom, rekavši ruskim medijima u petak da je strah od Zapada postalo “toliko otvoreno i cinično” u korištenju Ukrajine kao ovna protiv Rusije “da je režim u Kijevu postao uplašen” i zamolio svoje dobročinitelje da ublaže svoju retoriku.