NATO obećava više teškog naoružanja za Ukrajinu

Ukrajina mora dobiti više teškog naoružanja NATO-a, rekao je šef vojnog bloka u utorak, uoči sastanka “kontakt grupe” koju predvode SAD  na kojoj se razgovaralo o logistici tog poduhvata. NATO pokušava da se prilagodi zahtjevima Kijeva koji se “konstantno mijenjaju”, kaže američki izaslanik u alijansi.

„Ukrajina bi trebalo da ima više teškog naoružanja, a saveznici i partneri iz NATO-a su obezbedili teško naoružanje… i oni takođe pojačavaju“, rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg u utorak u Hagu, gde se sastao sa liderima sedam zemalja članica uoči Samit NATO-a zakazan za kraj juna.

“Što se tiče naoružanja, ovdje smo ujedinjeni da je ključno da Rusija izgubi rat”, rekao je holandski premijer Mark Rutte, koji je bio domaćin sastanka.“A kako ne možemo imati direktnu konfrontaciju između NATO trupa i Rusije, ono što trebamo učiniti je osigurati da Ukrajina može voditi taj rat, da ima pristup svom potrebnom oružju.”

Sastanku u Holandiji prisustvovali su i predsjednik Rumunije Klaus Johanis, danska premijerka Mette Frederiksen, belgijski premijer Alexander De Croo, premijer Poljske Mateusz Morawiecki, portugalski premijer Antonio Costa i premijer Letonije Krisjanis Karins. Stoltenberg je ranije posjetio Švedsku i Finsku, koje su podnijele zahtjev za ulazak u NATO, ali najvjerovatnije neće biti zvanično pozvane na samit 29.-30. juna u Madridu, zbog prigovora Turske.

U međuvremenu, izvještava se da je stalna predstavnica SAD-a pri NATO-u Julianne Smith rekla da zemlje NATO-a pokušavaju da se prilagode zahtjevima Kijeva za dodatnim naoružanjem, koje se stalno mijenja.

Prema Pentagonu, početni napori za snabdijevanje Ukrajine bili su fokusirani na prijenosne protutenkovske i protivavionske rakete, ali se sada prebacuju na tenkove i tešku artiljeriju zbog prirode trenutnih borbi u Donbasu.

Mikhail Podolyak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je da Kijevu hitno treba 1.000 haubica, 300 višestrukih raketnih sistema, 500 tenkova, 2.000 oklopnih vozila i 1.000 dronova.

Dok su SAD obećale samo četiri raketna bacača HIMARS, šef politike Pentagona, Colin Kahl, u utorak je otkrio da će oni biti snabdjeveni teškim vođenim projektilima, dometa od 70 kilometara.

U međuvremenu, američki ministar odbrane Lloyd Austin stigao je u Brisel, gdje će predsjedavati sastankom Ukrajinske kontakt grupe za odbranu kako bi se razgovaralo o tome kako najbolje snabdjeti Kijev. Prema neimenovanom američkom zvaničniku kojeg citira Pentagonovo saopštenje za javnost, “Ukrajinci sami najbolje znaju s čime imaju posla, i mi aktivno tražimo njihove informacije o uslovima na bojnom polju.”

“Generalno, njihovu procjenu smatramo pouzdanom i valjanom”, dodao je zvaničnik.

Rusija je napala susjednu državu krajem februara, nakon neuspjeha Ukrajine da implementira uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Njemačke i Francuske osmišljen je kako bi otcijepljenim regijama dao poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.