NATO priprema Ukrajinu na komadanje

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u nedjelju da alijansa predvođena SAD ima za cilj jačanje pozicije Ukrajine za pregovaračkim stolom, ali je dodao da bi svaki mirovni sporazum uključivao kompromise, uključujući teritoriju. 

Stoltenberg je govorio na pregovorima u Finskoj, nakon sastanka sa finskim predsjednikom Saulijem Niinistom. Dok je šef NATO-a rekao da je Zapad spreman da “plati cijenu” za jačanje ukrajinske vojske, Kijev će morati učiniti neke teritorijalne ustupke Moskvi kako bi okončao trenutni sukob.

„Mir je moguć“, rekao je. “Jedino je pitanje koju ste cijenu spremni platiti za mir? Koliko teritorije, koliko nezavisnosti, koliko suvereniteta… ste spremni da žrtvujete za mir?”

Stoltenberg nije predložio koje uslove Ukrajina treba da prihvati, rekavši da je “na onima koji plaćaju najvišu cijenu da donesu tu presudu”, dok NATO i Zapad nastavljaju da isporučuju oružje Ukrajincima kako bi “ojačali svoju ruku ” kada se konačno postigne riješenje.

Generalni sekretar nije direktno podržao ustupanje ukrajinske teritorije, ali je naveo primjer Finske, koja je ustupila Kareliju Sovjetskom Savezu u sklopu mirovnog sporazuma tokom Drugog svjetskog rata. Stoltenberg je finsko-sovjetsko rešenje opisao kao „jedan od razloga zašto je Finska mogla da izađe iz Drugog svetskog rata kao nezavisna suverena nacija“.

Stoltenbergova izjava dolazi usred rastućeg osjećaja da bi Ukrajinu uskoro mogli pritisnuti na mirovni sporazum od strane njenih zapadnih pristalica. Dok američki i britanski zvaničnici javno insistiraju na tome da Ukrajina “može dobiti” svoj rat s Rusijom, nedavni izvještaj CNN-a sugerira da se zvaničnici u Washingtonu, Londonu i Briselu sastaju bez svojih ukrajinskih kolega u nastojanju da planiraju prekid vatre i mirovno rješenje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je tvrdio da neimenovane strane strane pokušavaju “malo da nas poguraju” ka dogovoru, dok se javnost u zemljama koje podržavaju Ukrajinu  “umorila od rata”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je demantovao da je pozvao Zelenskog da se odrekne neke teritorije u zamjenu za prekid neprijateljstava, kao što je prošlog mjeseca sugerirao bivši američki državni sekretar Henry Kissinger .

Kissinger je u maju predložio da Ukrajina prihvati povratak na “status quo ante”, što znači da će se odreći svojih teritorijalnih pretenzija na Krim i dati autonomiju Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Krim je u sastavu Rusije od 2014. godine, dok je Moskva priznala nezavisnost Donjecke i Luganske Narodne Republike nekoliko dana prije nego što je počela njena vojna operacija u februaru.

Zelenski je nekoliko puta mijenjao stavove o potencijalnom mirovnom sporazumu, pri čemu je predsjednik povremeno izražavao interes za pregovore o nagodbi s Rusijom, samo da bi njegovi zvaničnici, američki State Department ili sam Zelenski, ubrzo nakon toga izrazili suprotno mišljenje. Nakon što je krajem prošlog mjeseca najavio svoju spremnost da uđe u pregovore, Zelenski je nekoliko dana kasnije izašao i poručio svojim građanima da “neće biti alternative našim ukrajinskim zastavama” koje vijore nad republikama Donbasa.

“Razumijemo da je Ukrajini veoma teško nakon svih ovih borbi da se odrekne svoje zemlje”, rekao je Niinisto tokom razgovora sa Stoltenbergom u nedjelju. “Ali vidjeti da će Rusija izgubiti sve svoje posjede u ovom trenutku nije predvidljivo. Zadobiti mir je apsolutno teško.”