„Ne možemo čekati još 30 godina“: Azerbejdžanski predsjednik kaže da se tri decenije dug sukob oko Nagorno-Karabaha mora riješiti „SADA“

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev upozorio je da njegova zemlja ne može priuštiti više „uzaludne“ pregovore sa Jermenijom oko dugo osporavanog Nagorno-Karabaha, dok se u regionu nastavljaju obnovljene borbe.

Alijev je izjavio da grupa Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) o Nagorno-Karabahu, kojom kopredsjedavaju SAD, Francuska i Rusija, „radi već 28 godina na pronalaženju rješenja, ali bez uspjeha“.

Azerbejdžanski lider naglasio je da se rješenje sukoba sa susjednom Jermenijom mora naći „što prije“.

„Nismo u mogućnosti da slušamo izjave poput „Prestanite, mi ćemo sarađivati s vama, pregovarat ćemo i pomoći ćemo.“ Čuli smo ovo mnogo puta. Nemamo vremena da čekamo još 30 godina. Konflikt se mora riješiti sada.“

Višedecenijski spor oko Nagorno-Karabaha – velike enklave naseljene Jermenima u Azerbejdžanu – pretvorio se u nasilan 27. septembra, kada su Jermenija i Azerbejdžan jedni druge okrivili za agresiju na granici. Teške borbe nastavljene su tokom cijele sedmice, a zabilježeni su smrtni slučajevi među jermenskim i azerbejdžanskim snagama, kao i civilne žrtve. Nekoliko zgrada, uključujući bolnicu, oštećeno je tokom granatiranja glavnog grada sporne regije u petak.

U četvrtak su lideri Rusije, Francuske i Sjedinjenih Država izdali zajedničko saopštenje, pozivajući na trenutni prekid nasilja i zahtjev objema stranama da nastave razgovore. Kancelarija Alijeva je izvijestila da je francuski predsjednik Macron u petak telefonirao azerbejdžanskom lideru, ponovo pozivajući na prekid vatre i pregovore.

Alijev je, međutim, rekao da će razgovori biti „besmisleni“ ukoliko Jermenija ne pristane na „povratak okupiranih teritorija Azerbejdžanu“. Region se proglasio neovisnim usred krvavog rata ranih 1990-ih u kontekstu raspada Sovjetskog Saveza i ostao je usko povezan sa Jermenijom.

U međuvremenu, jermenski premijer Nikol Pašinjan izjavio je da se „prekid vatre može uspostaviti samo ako se Turska ukloni sa Južnog Kavkaza“, pozivajući se na snažnu podršku Ankare svom istorijskom savezniku Azerbejdžanu. Takođe je rekao da se „teroristi“ sa Bliskog istoka bore u Nagorno-Karabahu „pod sponzorstvom Turske“.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je u petak da “ako situacija ne bude riješena” i Azerbejdžan zatraži pomoć, Ankara “ne bi oklijevala” da je pruži.

Predsjednik Macron prethodno je rekao da Francuska ima „vjerodostojne“ informacije da su sirijski militanti preko Turske stigli u Nagorno-Karabah. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova takođe je upozorilo da razmještanje militanata iz Sirije i Libije stvara „dugoročne prijetnje bezbjednosti svih zemalja u regionu“.