“Nismo imali pojma da je on toliko važan”: Američki nuklearni inženjer otkriven kao ključni sovjetski špijun

Novi deklasificirani dokumenti otkrili su nevjerojatnu razinu u kojoj je sovjetska obavještajna služba mogla dospjeti u američkom programu nuklearnog oružja 1940-ih. Dok su ranije bila poznata tri špijuna, otkriven je identitet četvrtog, a on je dao Moskvi možda i više informacija nego itko drugi o tome kako napraviti atomsku bombu.

Oscar Seborer bio je dijete poljskih židovskih imigranata, rođen je u New Yorku 1921. godine. Studirao je elektrotehniku na Državnom sveučilištu Ohio, regrutiran je 1942.  Radio je na Manhattanskom projektu, američkom glavnom tajnom programu za razvoj atomske bombe. Bio je svjedok testa Trojstva (Trinity) iz 1945. godine, prve umjetne nuklearne detonacije, koja je dokazala održivost atomske bombe.

Bio je i sovjetski špijun sa šifriranim imenom „Godsend“ (Bogom dan), a za nuklearni program Sovjetskog Saveza bio je upravo to, pružio je komunističkom bloku više informacija o tome kako izgraditi napredno, visoko razorno oružje od bilo koje druge osobe.

Povjesničari Harvey Klehr i John Earl Haynes otkrili su opseg Seborerove špijunaže u novom radu o životu i radnji špijuna. Oni se oslanjaju na novo deklasificirano izvješće Središnje obavještajne agencije SAD-a u kojem su detaljno opisane bezbrojne tajne Seborera, koji je pobjegao u SSSR 1951. godine.

“To je fascinantno”, rekao je Klehr za New York Times. “Nismo imali pojma da je on toliko važan.”

Dok je radio u Nacionalnom laboratoriju Los Alamos u Novom Meksiku, Seborer je, prema dokumentima, pomogao izraditi neke od najvažnijih karakteristika prvog nuklearnog oružja, uključujući i one koje je najteže kopirati, poput  krugova na njihovim detonatorima. Njegovi uvidi pomogli su inženjerima Manhattanskog projekta da brzo minijaturiziraju bojnu glavu, što je omogućilo korištenje u prenosivom oružju, koje je na kraju postavljeno na vrh rakete i bačeno iz zrakoplova.

Konkretno, Seborer je dizajnirao „nevjerojatno kompliciran“ okidač implozije, što je bilo potrebno za aktiviranje  fisijske reakcije koja daje nuklearnoj bombi snažan eksplozivni prinos.

Alex Wellerstein, nuklearni povjesničar Stevensovog tehnološkog instituta u Hobokenu, New Jersey, rekao je Timesu da su Sovjeti “proveli puno vremena gledajući na problem detonatorskih krugova”, napominjući da je Seborerov doprinos “mogao biti jedinstven” među svim ostalim doprinosima u programu moskovskih špijuna.

“Ne znam je li ijedan drugi poznati špijun imao pristup onim tajnama koje je Seborer imao”, rekao je Timesu, primjećujući da su Seborer i njegovi drugovi “možda popunili prazninu” za sovjetske znanstvenike.
Na primjer, jedan sovjetski dijagram nuklearnog uređaja koji je Wellerstein naveo u analizi iz lipnja 1946. – samo četiri mjeseca nakon što je Seborer napustio Los Alamos – pokazuje detonacijski krug koji je jasno inspiriran američkim uređajem.

Dokumenti CIA-e datiraju iz 1956. godine, četiri godine nakon što se Seborer nastanio u Sovjetskom Savezu. Klehr je rekao Timesu da je FBI prvi put otkrio dokaze o Seborerovoj potencijalnoj ulozi u špijunaži 1955. godine, ali dok su drugi sovjetski špijuni u programu, kao što je Klaus Fuchs, uhićeni i njihovo otkriće objavljeno, politika iz 1956. nije javno objavila ovaj špijunski skandal.

Međutim, dokazi protiv Seborera također su bili vrlo nategnuti: dokumenti ne dokazuju njegovu špijunažu, oni samo bilježe ono što je mogao ukrasti ili naučiti Sovjete, na temelju onoga čemu je imao pristup. Povrh svega, već je bio u Sovjetskom Savezu, pa čak ni donošenje optužnice nije bilo vjerojatno.

Dokumenti Klehr i Haynes napominju da je doušnik FBI-a u Moskvi izvijestio da je Seborer rekao da će on i njegov brat Stuart, komunist koji ga je pratio u egzilu, biti pogubljeni zbog “onoga što su učinili” ako se ikad vrati u Sjedinjene Države. U stvari, 1953. godine SAD su pogubile dvoje osumnjičenih špijuna, Juliusa i Ethel Rosenberg, nakon što su optuženi za krijumčarenje dizajna oružja, uključujući i dizajn iz Manhattan Projekta.

Sovjetski je Savez detonirao svoju prvu nuklearnu bombu samo četiri godine nakon testa Trinity, 29. kolovoza 1949., na poligonu Semipalatinsk u Kazahstanskom SSR-u.