Nizozemski Vrhovni sud prihvatio rusku žalbu zbog presude od 57 milijardi USD u korist bivših dionirača Yukosa

Vrhovni sud Nizozemske pristao je razmotriti žalbu Rusije protiv presude nižeg suda koja je bivšim dioničarima propalog ruskog naftnog giganta Yukosa dodijelila odštetu od 58 milijardi USD.

Prema ruskoj vladi, Žalbeni sud u Haagu „zanemario je brojne činjenice kršenja tužiteljskih propisa protiv korupcije i „sprečavanja pranja novcq“. Naime, bivši vlasnici Yukosa “omogućili su sustavnu utaju poreza, ilegalno povlačenje imovine u inozemstvo, pranje novca i druge nezakonite radnje”. Rusko ministarstvo pravosuđa priopćilo je u petak da će Moskva “dosljedno braniti svoje interese, ne bi li dovela do poništenja presude Nizozemske i u drugim jurisdikcijama”.

18. veljače Žalbeni sud u Haagu vratio je presudu Stalnog arbitražnog suda u Haagu, kojom je Rusija obavezna platiti više od 50 milijardi dolara tvrtkama povezanim s bivšim dioničarima Yukosa u 2014. godini.

Rusko ministarstvo pravosuđa objavilo je odmah nakon presude da će uložiti žalbu na odluku suda, rekavši da je sud ignorirao činjenicu da bivši dioničari Yukosa nisu “vjerni ulagači”.

Također je istaknuto da Europski sud za ljudska prava (EKLJP) nije našao nikakve političke motive u kaznenom progonu bivših rukovoditelja Yukosa, Mihaila Hodorkovskog i Platona Lebedeva, te da neće biti dodijeljena naknada.

Arbitražno vijeće prvobitno je presudilo da je Moskva 2003. preuzela kontrolu nad Yukosom, namećući tvrtki ogromne porezne zahtjeve. Rusiji je naloženo plaćanje odštete bivšim dioničarima u vrijednosti od 58 milijardi USD.

Rusija je osporila tu odluku, poslavši detaljan odgovor Okružnom sudu u Haagu. Odgovor je proširen na argumente o nezakonitim radnjama počinjenim za vrijeme i nakon privatizacije Yukosa. Otkrili su i primjere manipulacija i dogovora tijekom aukcija hipoteke, kao i podmićivanje državnih rukovoditelja i stvaranje široke mreže fantom tvrtki, kako bi se izbjegli porezi. Pored toga, istaknut je izvoz nelegalno stečene imovine u inozemstvo, prikrivanjem istinskih korisnika navodno stranih kompanija, koje su u Hagu podnosile tužbe protiv Rusije.

U travnju 2016., Okružni sud u Haagu poništio je odluku Stalnog arbitražnog suda, naložio Rusiji da nadoknadi štetu bivšim dioničarima tvrtke koja je nekad bila u vlasništvu oligarha Mihaila Hodorkovskog.

U ljeto te godine bivši dioničari podnijeli su žalbu haškom Žalbenom sudu za poništavanje odluke Okružnog suda i za obnovom arbitražne presude. Preliminarna istraga glavnog slučaja Yukos otvorena je u Rusiji 2003. Naftna kompanija optužena je za poreznu prijevaru, nakon čega je ruski sud 2006. godine proglasio bankrot, a njena imovina prodana je na aukciji u sklopu postupka likvidacije.

Bivši predsjednik Yukosa, Mihail Hodorkovski i njegov poslovni partner Platon Lebedev proglašeni su krivima za pronevjeru, utaju poreza i pranje novca. Prema istrazi, Khodorkovsky je prevario Yukosove manje dioničare, prebacivanjem iznosa od 51 milijarde dolara na ”off-shore” račune.

Bivši naftni tajkun 2005. je osuđen na devet godina zatvora, da bi nakon dugotrajne pravne bitke ona bila povećana na 11 godina, nakon što je drugo suđenje okončano krajem 2010. Pomilovao ga je predsjednik Vladimir Putin 2013., a nakon što je tajkun napustio Rusiju otišao je u Njemačku, Švicarsku te zatim u Veliku Britaniju.

Godine 2015. ruski tužitelji optužili su Hodorkovskog za naređivanje ubojstva gradonačelnika sibirskog grada Nefteyuganska, Vladimira Petukhova i za pokušaj atentata na biznismena Evgenija Rybina. Nakon toga, stavljen je na međunarodnu tjeralicu.