Njemačka i Ukrajina potpisale “dugoročni” sigurnosni sporazum

Njemački kancelar Olaf Scholz i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelensky potpisali su sigurnosni pakt prema kojem će Berlin Kijevu opskrbljivati vojnu i ekonomsku pomoć narednih deset godina.

Potpisan u petak, sporazum na 10 stranica obavezuje Njemačku da pruža “nepokolebljivu podršku Ukrajini onoliko dugo koliko je potrebno kako bi pomogla Ukrajini da se odbrani” i obnovi svoje granice iz 1991. godine. Osim ponovnog zauzimanja regiona Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, ovaj podvig bi uključivao i otimanje Krima od Rusije, što neki američki zvaničnici i bivši vojni šef Kijeva smatraju gotovo nemogućim.

Pored vojne pomoći, plan obavezuje Njemačku na obuku ukrajinskih policajaca, transfer tehnologije za proizvodnju oružja, plaćanje projekata zelene energije i niz drugih napora da pomogne ukrajinskoj vladi da “nastavi pružati usluge svom narodu”

Govoreći na ceremoniji u Berlinu, Zelenski je rekao da su detalji sporazuma “veoma konkretni i da uključuju dugoročnu podršku” i da pakt dokazuje da će jednog dana “Ukrajina biti u NATO-u”.

Njemačka je drugi najveći zapadni podupirač Ukrajine, iza samo SAD-a. Berlin je do danas Kijevu dao 22 milijarde eura (23,7 milijardi dolara) pomoći, uključujući 17,7 milijardi eura vojne pomoći, prema podacima koje je prikupio Kielski institut za svjetsku ekonomiju. Kada se uključi i pomoć prebačena preko EU, Njemačka je Ukrajini predala ukupno 28 milijardi eura, rekao je Scholz u petak.

Pored potpisivanja decenijskog obećanja Ukrajini, Šolc je najavio i novi paket vojne pomoći vredan 1,1 milijardu evra. Uključivat će 36 samohodnih haubica, 120.000 artiljerijskih granata i dodatnu municiju za ukrajinske sisteme protuzračne odbrane Iris-T koje je isporučila Njemačka.

Izdaci Njemačke naštetili su njenoj vlastitoj vojnoj spremnosti, a New York Times je u novembru izvijestio da se vježbe rutinski otkazuju zbog nestašice municije, dok njemački vojnici tek trebaju ispaliti svoje najnovije haubice, koje su sve poslate u Ukrajinu.

Šolzova odluka da sankcioniše uvoz ruske energije takođe je pogodila nemačku ekonomiju, pri čemu je industrijska proizvodnja pala za 2 odsto prošle godine, dok je celokupna privreda smanjena za 0,3 odsto u istom vremenskom periodu, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku zemlje. Jedan od tri njemačka proizvođača trenutno razmišlja o odlasku u inostranstvo, izjavio je u subotu za Bild šef Federacije njemačke industrije (BDI) Siegfried Russwurm, navodeći stalnu inflaciju i visoke troškove energije.