Njemačka nastoji da potroši milijarde na oružje za Ukrajinu

Berlin je navodno izdvojio dodatnih 2,1 milijardu dolara za vojnu potrošnju, od čega je većina namijenjena Kijevu.

Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je planove da potroši dodatnih dvije milijarde eura (2,16 milijardi dolara) na vojne potrebe, od čega je većina usmjerena na snabdjevanje Ukrajine, prenio je Reuters u petak.

Pozivajući se na izvor iz vlade, novinska agencija je saopštila da se oko 400 miliona eura (432,5 miliona dolara) od novog novca dodjeljuje Evropskom mirovnom fondu, mehanizmu finansiranja preko kojeg se nabavlja vojna pomoć Ukrajini. Preostali dio dodatnih sredstava će biti direktno raspoređen na snabdjevanje Kijevu, između ostalih potreba.

Odluka njemačkih vlasti da pošalju oružje Ukrajini, koja je objavljena dva dana nakon što je Moskva započela svoju vojnu operaciju, označila je veliki zaokret u politici Berlina da Kijevu ne obezbijedi smrtonosno oružje.

Ubrzo nakon toga, Scholz je najavio plan za jačanje njemačke vojske, koju godinama muči nedostatak opreme. On je obećao 100 milijardi eura (112,7 milijardi dolara) iz budžeta za 2022. za oružane snage i obavezao se da će dostići cilj od 2 % BDP potrošnje na odbranu koji zahtjeva NATO. Međutim, kasnije je kancelar zauzeo prilično oprezan pristup kada je u pitanju sukob u Ukrajini.

Ranije ove sedmice, Scholz je rekao da će Njemačka nastaviti vojne isporuke Kijevu, ali da će slati samo „ispravno i razumno“ oružje i samo u bliskoj saradnji sa svojim partnerima. Berlin je takođe jasno stavio do znanja da ne planira da šalje „ofanzivno“ oružje, poput tenkova i drugih oklopnih vozila, uprkos brojnim zahtjevima Ukrajine.

Takva politika, zajedno sa oklijevanjem vlade da podrži planove EU za zabranu ruske nafte i gasa, izazvala je kritike Zelene stranke, koja kontroliše ministarstva spoljnih poslova i ekonomije. U ponedjeljak je ministarka inostranih poslova Annalena Baerbock pozvala Zapad da Kijevu obezbijedi teško naoružanje i izgleda da je kritikovala Scholza, ističući da „sada nije vrijeme za izgovore“.

Visoki poslanik Zelenih, Anton Hofreiter, nazvao je kancelarkin pristup „štetnim“ ne samo za Ukrajinu, već i za reputaciju Njemačke u Evropi i svijetu.

Čini se da se mnogi njegovi sunarodnici slažu. Prema nedavnoj anketi koju su sproveli mediji ARD i Velt, 55 odsto Njemaca podržava snabdjevanje Ukrajine teškim naoružanjem, dok 37 odsto ne podržava takvu ideju.

U početku je Berlin obezbijedio Ukrajini 1.000 komada protivtenkovskog oružja i 500 protivvazdušnih raketa Stinger. Njemačka je sredinom marta rekla da zbog bezbjednosnih rizika neće otkriti dalje informacije o isporukama oružja Ukrajini.