Njemačka: “Sankcije protiv Rusije nam nanose desetke, čak i stotine milijardi gubitaka”

Prema izračunima Istočnog odbora njemačke ekonomije, ukupna šteta uzrokovana sankcijama protiv Rusije i odgovora Moskve s embargom na uvoz hrane su uzrokovale Njemačkoj gubitke od desetke milijardi eura, ako ne i preko stotinu. Sada se situacija promijenila, piše njemački list Handelsblatt. Konkretno, iako je njemački izvoz u Rusiju pao, njemački tvrtke su počele ulagati i proizvoditi na teritoriju Rusije, tako da uvećaju trgovinu između sviju zemalja.

Dok su šefovi država i vlada EU produživali sankcije protiv Rusije za još šest mjeseci, Istočni odbor njemačkog gospodarstva procijenio nepovoljne rezultate ovih mjera, piše njemački list Handelsblatt.

“Ukupna šteta od ekonomskih sankcija EU, embarga Rusije i susjednih zemalja je dosegla u tri godine dvoznamenkasti, ako ne i troznamenkasti broj u milijardama eura”, prenosi list, pozivajući se na izvješće odbora.

Autor objašnjava kako govorimo o zapadnim sankcijama protiv Rusije nakon pripojenja Krima i Ruskog embarga na uvoz zapadnih proizvoda. Točan iznos je teško reći. Niže cijene nafte od početka 2014. su dodatno oslabile rusko gospodarstvo, tako da je teško odrediti koliko štete se može izravno povezati za sankcije.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin je priznao da su sankcije utjecale na gospodarstvo države, ali prije svega treba uzeti u obzir promjene tržišnih uvjeta općenito, kao i pad cijena energenata. Čelnik Kremlja je naglasio kako je, prema procjenama Ujedinjenih naroda, Rusija zbog sankcija izgubila oko 50 do 52 milijarde dolara, dok su zemlje koje su sankcije nametnule same izgubile 100 milijardi”, piše Handelsblatt.

Pri izračunu štete od sankcija su stručnjaci iz Sjedinjenih Država, Rusije i Njemačke u obzir uzeli činjenicu da je 20 do 43% gubitka izvoza u Rusiju posljedica sankcija, dok je oko 20% uzrokovano gubitakom vezanim za krizu u Rusiji od 2013. godine, kaže Handelsblatt.

Koliko štete je uzrokovao pad cijena nafte dovoljno govori podatak da je od siječnja 2014. do prosinca 2016. izvoz iz Njemačke u Rusiju pao za 41%, dok je iz Sjedinjenih Država pao za 42%. Istovremeno, Kineski izvoz u Rusiju je također pao, iako Peking nije nametnuo sankcije protiv susjeda, dok je ruski izvoz u Kinu u porastu.

Broj predstavnika njemačkih tvrtki u Rusiji je za vrijeme krize palo sa 6000 na 5300 ljudi. Međutim, zbog sankcija je Njemačka ugasila 60 tisuća radnih mjesta koja su bila vezana za izvoz u rusko tržište, koji je pao za 13,5 milijardi eura.

Međutim, od ljeta 2016. je bilateralna trgovinska razmjena opet značajno porasla. To se dogodilo zbog progresivne lokalizacije i povoljnih uvjeta za ulaganja u Rusiji, koja su se povećala. Istočni odbor njemačke ekonomije navodi kako se u Rusiju izvozi manje, ali se više proizvedi u samoj zemlji.

Kako piše Handelsblatt, odbor se zalaže se za postupno ukidanje sankcija s postizanjem napretka u provedbi Sporazuma iz Minska. Osim toga, tu su i dugotrajni pregovori između Europske komisije i Euroazijske ekonomske unije o stvaranju zajedničkog ekonomskog prostora iz Lisabona do Vladivostoka.

Diljem svijeta se oko 40 zemalja na različitoj razini pridružilo ekonomskim sankcijama protiv Rusije. Uz Ukrajinu, Norvešku, Kanadu, Japan i Švicarsku, pod pritiskom iz EU su ove mjere poduzele i zemlje koje su kandidati za članstvo u Europsku uniju, a među njima su Albanija i Crna Gora, dok se Srbija do sada suzdržala od primjene sankcija, podsjeća Handelsblatt.

Forbes: “Odgovor Moskve je produljenje embarga na hranu”

Nakon što je EU donijela odluku, isto je učinila u Rusija, koja je restriktivne mjere protiv EU produžila do 31. prosinca 2018.

Predsjednik Vladimir Putin je naredio vladi premijera Medvedeva da osigura mjere za provedbu uredbi i dao prijedloge za promjenu uvjeta sankcija, ako bude potrebno.

“U tom slučaju, mi ćemo odgovoriti na odgovarajući način”, rekao je 29. lipnja Dmitrij Medvedev.

“Što se tiče produženja bilo kakvih ograničenja, ako naši partneri ukinu ekonomske sankcije, onda ćemo to učiniti i mi, jer ćemo se inače suočiti s problemima u WTO”, rekao je 15 lipnja ruski predsjednik.

U kolovozu 2014. je ruska vlada ruska vlada provela dekret predsjednika Putina i kao odgovor na sankcije protiv Rusije uvela zabranu na uvoz proizvoda iz Sjedinjenih Država, EU, Kanade, Australije i Norveške. Kasnije je embargo na veliki broj prehrambenih proizvoda proširen na Albaniju, Crnu Goru, Island, Lihtenštajn i Ukrajinu.

U veljači ove godine je zamjenik ministra poljoprivrede Jevgenij Gromiko rekao da je Rusija za vrijeme trajanja embarga uvoznu hranu zamijenila ruskim proizvodima u vrijednosti 4 milijarde dolara, što je, po njegovom mišljenju, dobar trend.