Njemačka upućuje prijetnju Kini

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock zaprijetila je Pekingu sankcijama tijekom sastanka u Bruxellesu, gdje su se okupili najviši diplomati EU-a kako bi raspravili nedavne obavještajne informacije koje sugeriraju da Kina pruža vojnu podršku Rusiji usred sukoba u Ukrajini.

Uoči sastanka u ponedjeljak, visoki dužnosnik EU-a naznačio je da “izvješća iz obavještajnih izvora” ukazuju na “postojanje tvornice unutar Kine koja proizvodi dronove koji se šalju u Rusiju”. Neimenovani izvor opisao je navode kao “uvjerljive” i “vjerodostojne”, ali je priznao da nema jasnih dokaza o izravnoj vojnoj suradnji između Kine i Rusije.

Baerbock je nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU-a rekla novinarima da će blok poduzeti mjere ako se takva suradnja potvrdi.

“Uvodimo dodatne sankcije protiv Irana i to također jasno dajemo do znanja u vezi s kineskom pomoći u dronovima, jer i to mora i imat će posljedice”, rekla je Baerbock, bez navođenja dodatnih detalja.

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani također se osvrnuo na to pitanje, upozoravajući Peking da ne čini “veliku pogrešku” i naglašavajući važnost “slanja poruke Kini kako bi se spriječila eskalacija”.

Kina je odbacila optužbe kao “neutemeljene spekulacije i klevetanje”, inzistirajući da “oprezno i odgovorno upravlja izvozom vojnih proizvoda”.

“Nikada nismo pružali smrtonosno oružje bilo kojoj strani u sukobu i strogo kontroliramo izvoz vojnih dronova i dronova dvojne namjene u skladu sa zakonima i propisima”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Jian.

Usred zapadnih optužbi o opskrbi Rusije robom primjenjivom u proizvodnji oružja, Kina je u srpnju uvela zabranu izvoza svih civilnih dronova koji bi se potencijalno mogli koristiti u vojne svrhe.

“Želio bih ponovno potvrditi da Kina u ukrajinskoj krizi zauzima objektivan i pravedan stav i aktivno je promicala mirovne pregovore, što je u oštrom kontrastu s određenim zemljama koje primjenjuju dvostruke standarde i nastavljaju dolijevati ulje na vatru u ukrajinskoj krizi”, dodao je Lin Jian.

Prošlog mjeseca SAD je uveo sankcije dvjema kineskim tvrtkama koje proizvode motore i dijelove za dronove, tvrdeći da te tvrtke šalju svoje proizvode u Rusiju, omogućujući njenoj vojsci da napada Ukrajinu dronovima dugog dometa. U rujnu je SAD najavio nove sankcije Iranu kao odgovor na navodnu opskrbu Moskve balističkim projektilima i dronovima. SAD je također optužio Sjevernu Koreju za opskrbu topničkim granatama i, u novije vrijeme, za slanje vojnika za pomoć Rusiji.

Ukrajinska vojska gotovo u potpunosti ovisi o stranoj pomoći, dok se vlada oslanja na međunarodno financiranje kako bi agencije ostale operativne i zaposlenici plaćeni. Od veljače 2022. SAD je izdvojio 182,99 milijardi dolara za Ukrajinu, prema podacima Pentagona, od čega je isplaćeno 86,7 milijardi dolara. Europske zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, doprinijele su oko 127 milijardi dolara Ukrajini u istom razdoblju, prema podacima njemačkog Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel.