Nord Stream 2: za Angelu Merkel “nije na Sjedinjenim Državama da odlučuju o plinskoj sigurnosti EU-a”

Angela Merkel rekla je “da” plinskom projektu Nord Stream 2. Za Catherine Locatelli, specijalisticu u naftnoj i plinskoj industriji, stalni stav njemačke kancelarke na ovom plinovodu zalog je plinske sigurnosti EU-a i prepreka za Amerikance koji pokušavaju osvojiti to tržište.

Njemačka se založila za Nord Stream 2, unatoč protivljenju drugih zemalja EU. Na sastanku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Angela Merkel ustvrdila je da se isporuke tim cjevovodom ne razlikuju od “plina koji dolazi iz Rusije preko Ukrajine ili Turske”. Međutim, priznala je da se “oko projekta nastavlja politička borba, puno šira od jednostavnog pitanja opskrbe plinom”.

Zajedničko stajalište članica EU izraženo je u ažuriranoj Direktivi o plinu, koja je na snagu stupila u svibnju 2019. Prema ovom dokumentu, europska zemlja kroz koju prolazi pučinski plinovod sama određuje jesu li odredbe trećeg energetskog paketa primjenjive tome.

Angela Merkel, odobravajući nastavak izgradnje Nord Streama 2, “ostaje u vrlo ekonomskom položaju i nimalo geopolitičkom”, procjenjuje Catherine Locatelli, istraživačica iz CNRS-a i specijalistica za naftnu i plinsku industriju.

“Jasno je da Europi treba plin. Slažem se s njom [Merkel, napomena urednice] da se taj plin ne razlikuje od plina koji prolazi kroz Ukrajinu i da će to pomoći u osiguranju plina u Europskoj uniji”, ukazuje istraživač za Sputnjikov mikrofon.

Stav Njemačke od početka se nije promijenio: ne koristiti plin kao geopolitičko oružje. Pa čak i ako je jasno da “Njemačkoj, koja želi izaći iz ugljena i nuklearne energije, treba plin”, naš sugovornik smatra da je “ova konfiguracija prilično povoljna za Europsku uniju”.

“[Njemačka kancelarka, napomena urednika] prepoznaje važnost ruskih rezervi i niske troškove proizvodnje plina u Rusiji, kao i blizinu tržišta. Ono što je zanima je sigurnost opskrbe i konkurencija iz drugih izvora”, kaže istraživačica.

“Ostali izvori” – posebno američki ukapljeni prirodni plin (LNG) koji žele osvojiti europsko tržište.

“Politički odgovor” u Sjedinjenim Državama?

Krajem 2019. Washington je uveo sankcije protiv tvrtki koje sudjeluju u izgradnji Nord Streama 2. To je potaknulo švicarski Allseas da zatvori suradnju na projektu. Rad je nastavljen godinu dana kasnije. U prosincu 2020. Nord Stream 2 AG nastavio je radove uz pomoć cjevovoda Fortuna.

Ali, prema gospođi Locatelli, “Njemačka je u ekonomskoj snažnoj poziciji” da nametne svoju viziju stvari: “Mi vidimo namjeru Merkel da ostane u ekonomskoj logici više nego u logici sankcija. S obzirom na Rusiju.”

Uz to, Catherine Locatelli izjavu Angele Merkel vidi “kao odgovor Sjedinjenim Državama koje pod izgovorom osiguranja opskrbe plinom Europskoj uniji izdaju sankcije”. Skup strogih ograničenja za brodove koji sudjeluju u završetku plinovoda donio je američki Kongres u siječnju 2021. godine kako bi se zaustavio rad na Nord Streamu 2.

“Sjedinjene Države imaju isto ponašanje prema Nord Streamu 2 kao i prema iranskom naftnom sektoru. U tom smislu to je i “politički odgovor” za Angelu Merkel: nije na Sjedinjenim Državama da odlučuje o plinskoj sigurnosti Europske unije”, naglašava Catherine Locatelli.

Unatoč sankcijama, operater projekta Nord Streama 2 AG objavio je 1. travnja da je položio 2.339 kilometara cijevi od ukupno 2.460 ili 95 % cjevovoda.