Norveška će napraviti zalihe od 82500 tona žita kako bi se pripremila za glad i rat

Norveška poduzima velike korake kako bi se pripremila za potencijalni rat i glad dok zemlja pokreće plan za gomilanje žitarica.

Jučer su norveški ministar financija Trygve Slagsvold Vedum i ministar poljoprivrede i prehrane Geir Pollestad potpisali ugovor s četiri privatne tvrtke o skladištenju 30.000 tona žitarica 2024. i 2025. godine.

Uključene tvrtke navodno će skladištiti žito u postojećim objektima diljem zemlje, ali ono će biti vlasništvo norveške vlade.

U priopćenju je Ministarstvo poljoprivrede i prehrane istaknulo: “Izgradnja rezervnih zaliha prehrambenih žitarica znači biti spreman za nezamislivo.”

Vlada je izjavila da tvrtke “slobodno investiraju u nove objekte i same odlučuju gdje žele skladištiti žito za hitne slučajeve, ali moraju staviti žito na raspolaganje državi ako je potrebno”.

Oni očito predviđaju potencijalno produljeni rat ili glad jer namjeravaju potpisati dodatne ugovore o skladištenju koji će im pomoći da ostvare svoj cilj skladištenja 82.500 tona žitarica za svoju populaciju od 5,6 milijuna do kraja ovog desetljeća. Pollestad je rekao da je ideja “imati dovoljno žitarica za tromjesečnu potrošnju norveškog stanovništva u kriznoj situaciji koja može nastati”.

Kada su prošle godine objavili svoju namjeru da pojačaju svoje napore u stvaranju zaliha, Pollestad je norveškoj novinskoj agenciji NTB rekao: “U situaciji s ekstremnim cijenama na svjetskom tržištu, i dalje će biti moguće kupiti žito, ali ako smo obavili svoj posao, nećemo toliko ovisiti o najboljem ponuditelju na dražbi. Možemo pomoći da cijene budu niske.”

Ovo nije prvi put da zemlja skladišti žito; prethodno su ga skladištili 1950-ih i održavali određenu razinu zaliha prije nego što su zatvorili skladišta 2003. kada su utvrdili da više nije potrebno držati toliko žitarica pri ruci.

Međutim, čini se da ih je ukrajinsko-ruski sukob promijenio. Povjerenstvo koje su osnovali da analizira njihov sustav pripravnosti za hitne slučajeve preporučilo je ponovno gomilanje žitarica.

Je li Norveška meta Rusije?

Norveška podupire Ukrajinu, što je može učiniti metom za Rusiju, a situaciju dodatno komplicira opskrba Norveške naftom. Iako Rusija možda neće otvoreno napasti Norvešku, bilo je zabrinutosti da bi mogli napasti njezinu energetsku infrastrukturu kako bi u biti prisilili Europu da kupuje prirodni plin i naftu od Rusije.

Obrambena tvrtka Kongsberg nedavno je otvorila novo postrojenje za rakete u Norveškoj, samo nekoliko mjeseci nakon što je zemlja najavila da će gotovo udvostručiti troškove obrane u godinama koje dolaze kao odgovor na prijetnje iz Rusije.

Neki analitičari vjeruju da bi norveški demilitarizirani arhipelag Svalbard mogao biti meta s obzirom na njegov dvosmislen status u NATO-u, što znači da napad ne mora nužno pokrenuti klauzulu o kolektivnoj obrani NATO-a. Područje je dio zapadnog ulaza u Sjeverni morski put i ima značajne količine ugljena.

Svalbard je također dom najvećeg skladišta sjemena na svijetu, poznatog kao Globalni trezor sjemena, gdje su organizacije diljem svijeta pohranile više od milijun uzoraka različitih vrsta sjemena da služe kao rezervna kopija za “sudnji dan” u njihovim vlastitim zbirkama u slučaju da su na neki način ugroženi.

U veljači je norveški ministar obrane Bjorn Arild Gram rekao da zemlja mora biti spremna na potencijalni sukob s Rusijom čak i nakon okončanja situacije u Ukrajini zbog zabrinutosti oko odmazde kao odgovor na ulazak Švedske i Finske u NATO.

“Moramo biti u stanju odgovoriti na vrijeme i zajedno sa saveznicima”, upozorio je.