“Nova ljevica” – Kukavičje jaje nevladinih udruga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je do sada lijevu političku opciju zastupala takozvana “Socijaldemokratska partija Hrvatske”, odavno marginalizirana “Socijalistička radnička partija” (SRP) i “nova nada” na lijevom političkom spektru, takozvana “Radnička fronta”, lijeva politička akademska elita, koja s radništvom ima vrlo malo veze.

U subotu je najavljena osnivačka skupština “Nove ljevice”, političke stranke koja u prvi plan ističe “demokratizaciju društva i održivi razvoj”, a osnivači su dugogodišnji aktivisti na području ljudskih prava. Osnivačka skupština stranke je održana jučer u Zagrebu.

“Okupljamo se sa željom da promijenimo neprihvatljivo stanje u našem društvu, da ukažemo na istrošenost postojećih tzv. političkih elita, uvjereni da imamo znanja, sposobnosti i odlučnosti da nove lijeve ideje zažive na dobrobit svih građana Hrvatske”, navodi se u pozivu kojeg su uoči osnivačke skupište  potpisali članovi Inicijativnog odbora “Nove ljevice” Rada Borić, Nadežda Čačinović, Nikola Devčić, Dragan Markovina, Zoran Pusić i Vesna Teršelić.

“Nova ljevica” smatra da je hrvatsko društvo značajno obilježeno militantnim nacionalizmom, sve do rehabilitacije ustaštva, sve prisutnijim klerikalizmom, pljačkom zajedničkih dobara i sve većim socijalnim raslojavanjem. Takve tendencije predstavljaju dugoročnu prijetnju demokratskim procesima u Hrvatskoj i budućnosti većine njenih građana, kaže se u temeljnim načelima “Nove ljevice”.

“Nova ljevica” će se zauzimati za dostojanstven život svakog građanina, temeljna ljudska prava, pravnu i pravednu državu, društvo jednakih mogućnosti i socijalne pravednosti, te dosljednu antinacionalističku politiku, koja će građane suočavati s posljedicama nacionalizma po društvo u cjelini, navodi se u priopćenju Inicijativnog odbora.

“Naša prva preokupacija je poticati građane da zajedno stvaramo ugodno društvo u kojem se nitko neće strašiti zbog bilo kojeg svog obilježja, a potom ćemo se više posvetiti ekonomskoj strani života”, rekla je Rada Borić, do sada poznata kao izvršna direktorica Centra za ženske studije, a prema časopisu Forbes, jedna od sedam najmoćnijih feministica na svijetu.

“Nova ljevica okuplja ljude koji su se dokazali zauzimanjem za ljudska prava i javno dobro, i kojima nije stalo do političkih karijera. Civilno društvo ima ograničene mogućnosti utjecaja i zato stvaramo političku stranku”, objasnila je Rada Borić, i izrazila “zadovoljstvo najavom podizanja kreditnog rejtinga Hrvatske”.

Kako je rekla, čestitke i podrške “Novoj ljevici” stižu od brojnih udruga, sindikata i pojedinaca iz Hrvatske, te lijevih i socijaldemokratskih stranaka iz Europske unije.

Internetski portal lista Novosti prenosi kako se jučer na osnivanju “Nove ljevice” okupilo dvjesto ljudi.

“Nadam se da danas okrećemo novu stranicu hrvatske politike”, rekao je povjesničar Dragan Markovina, koji je izabran za predsjednika stranke, dok je za potpredsjednicu izabrana feministica Rada Borić.

Naša je odluka da živimo bez straha, uvodno je rekla Rada Borić, članica šesteročlanog inicijativnog odbora stranke, u čijem su sastavu uz Pusića i Markovinu bili još Vesna Teršelić iz “Documente”, Nikola Devčić iz “Subversive festivala” i filozofkinja Nadežda Čačinović.

“Stranačko djelovanje i djelovanje kroz organizacije civilnog društva su dvije različite stvari”, naglasio je Pusić, a “Nova ljevica” će nastojati da njihove vrijednosti ne kompromitira pragmatizam dnevne politike.

“U mnogim stvarima imali smo osjećaj da nas nitko ne zastupa i to je isključivi razlog zašto smo se okupili. Nadam se da danas okrećemo novu stranicu hrvatske politike”, rekao je Dragan Markovina i dodao da “Nova ljevica”, imajući na umu sve goruće probleme u Hrvatskoj, danas želi graditi modernu državu.

“Nudimo jednu modernu državu u kojoj nacionalizam konačno neće biti tema o kojoj raspravljamo, u kojoj ćemo ustaški pokret i državu jasno smjestiti na mjesto kojem pripadaju, nudimo jednu državu u kojoj ćemo, nadamo se, zaustaviti socijalno raslojavanje i nudimo jednu zemlju i društvo u kojem će interesi građana biti na prvom mjestu”,  dodao je Markovina.

Na osnivačkoj skupštini su bili i bivši predsjednik Josipović, a Goran Beus Richembergh iz HNS, ako i Milorad Pupovac, koji je okupljene pozdravio kao “drugove i drugarice”, dodavši da je taj pozdrav “stariji i od Staljina i od Marxa”, rekao je da “Nova ljevica” ima obavezu vratiti tom pozdravu pravo na građanstvo koje mu je oduzeto.

Da, podsjetimo, povjesničar i uvjereni i istaknuti antifašist, koji se do sada nije isticao djelovanjem kroz udruge civilnog društva, Dragan Markovina, izabran je za predsjednika, Rada Borić za potpredsjednicu, dok su u glavni odbor ušli još Želimir Brala, Mirjana Kučeri Nadžeda Čačinović. U etički odbor su izabrane Vesna Teršelič i Nadežda Čačinović, a nadzorni odbor čine Mila Vlajo, Nenad Klapčić i Lejla Topić.

Nova ljevica – Još jedno kukavičje jaje na lijevom političkom spektru Hrvatske

Kao što smo rekli, predsjednik stranke Dragan Markovina je poznat po svojim iskrenim i otvorenim istupima i radu u kojima je bez zadrške i uvijek osuđivao zlo nacifašizma i njegovu ustašku inačicu u Hrvatskoj.

No, vratimo se izjavi Rade Borić, koja je uoči osnivanja stranke pozdravila “podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske“.

Osim što ni u jednoj izjavi ne spominje klasnu borbu, što bi trebao biti temelj svake istinske ljevičarske stranke u svijetu, nego borbu za ljudska prava općenito, Rada Borić pozdravlja – što? Podizanje kreditnoj rejtinga Hrvatske od strane kreditnih agencija, kapitalističkih i neoliberalnih instrumenata pritiska na države i vlade. Da ne spominjemo da su procjene kreditnog rejtinga Lehman Brothersa, samo tjedan dana prije kraha te kompanije i njenog pokretanja globalne financijske krize, bile ocijenjene od istih agencija najvišim rejtingom. Rada Borić, dakle, nama predlaže da se radujemo rejtingu Hrvatske od strane agencija koje bi investitor pri zdravoj pameti, zaveden “pogrešnim” procjenama agencija, s pravom mogao smatrati zločinačkim udrugama. Po tome je Rada Borić sasvim uskladila poglede s političkim establishmentom Hrvatske, čije rezultate rada dobro razumiju stotine tisuća siromašnih građana Hrvatske.

Umjesto da se okomi na metode kojima se agencije koriste, i da traži način kako se otrgnuti okova rejting agencija, feministica Rada Borić pozdravlja Standard & Poor’s, koji je dan prije njezine izjave zadržao dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske na ‘BB’ i kratkoročni na ‘B’, no povećao izglede s negativnih na stabilne.

Međutim, ovo ne treba čuditi, jer Rada Borić ne može izaći izvan okvira razmišljanja u postojećem sustavu, a važno je spomenuti i da je feministički Centar za ženske studije, na čijem je čelu, podržavan i financiran od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Isto je i s gospođom Vesnom Teršelić, koja vodi Centar za suočavanje s prošlošću Documenta. Iako se bori za rasvjetljavanje svih detalja iz prošlosti gurnutih pod tepih od strane političkih elita, Documenta ima jedan ogroman uteg, a to su donatori. Dovoljan je pogled na spisak donatora, da razumijemo da “Nova ljevica” niti je “nova”, niti je “ljevica”, nego samo jedna u nizu ljevičarskih stranaka koja će fragmentirati lijevo biračko tijelo, i sa svojim frazama o “borbi za ljudska prava”, odvesti radničku klasnu borbu u stranputicu.

Može li Vesna Teršelič biti neovisna, ako je njena udruga godinama financirana od strane, među ostalima, Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, Europske komisije, Europske unije, Instituta Otvoreno društvo Georga Sorosa, Microsofta / TechSoup Europe, Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, Švicarske, opet Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, organizacije The Balkan Trust for Democracy, USAID – Razvojne agencija Sjedinjenih Američkih Država, veleposlanstava Finske, Kanade i Kraljevine Norveške, Veleposlanstva Sjedinjenih Država u Republici Hrvatskoj, Zaklada “Charles Stewart Mott”, “Friedrich Ebert”, “Heinrich Boell” i “Robert Bosch”?

Naravno da ne može, stoga “Nova ljevica” u svom programu, osim zalaganja za dignitet Narodno-oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, nije smjela spomenuti ostvarene revolucionarne ciljeve jedine istinske ljevice koja je ikada postojala na ovim područjima, a to je ona koju su vodili Josip Broz, Andrija Hebrang stariji, Bakarić, Končar, Orešković, a iz drugih republika bivše države Moša Pijade, Aleksandar Ranković, Kardelj i Kidrič, Milovan Đilas i drugi.

Osim toga, iznenađuje izjava Milorada Pupovca koji pozdrav “drugarice i drugovi” pokušava odvojiti od lika i djela Karla Marxa i Staljina? Pupovac je rekao da tom pozdravu treba vratiti “pravo na građanstvo” koje mu je oduzeto. On, kao priznati intelektualac, dobro zna da je građanin na talijanskom svojevremeno bio “borghese” ili na francuskom “bourgeois”, izraz u nas poznatiji kao “buržuj”, a tek kasnije je postao “cittadino” (it.) ili “citoyen” (fr.), kako se nazivaju ne samo građani, nego i državljani (cittadino / cittadinanza – građanin / državljanstvo it.).

Milorad Pupovac, dakle, ljevicu smješta u razdoblje nakon građanske, ili buržoaske, revolucije, što je potpuno pogrešno, ali ne i besmisleno.

Naime, europska ljevica se odavno odrekla Marxa i Engelsa, o Staljinu da ne govorimo, ali i Antonia Gramscija, Györgya Lukácsa i drugih teoretičara marksizma. Hrvatska ljevica ne želi ni čuti za Broza, Hebranga starijeg, čije djelovanje treba pratiti prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali ni za Meku lijeve političke misli, Korčulansku školu ili Praxisovce.

Da zaključimo, unatoč svim nadanjima, jasno je da je “Nova ljevica” reciklirani proizvod koji će se u politici zalagati za građanska i ljudska prava i slobode, a da će se odreći temeljnih ideja znanstvenog socijalizma. Znanstveni socijalizam se ne može odreći Marxa verbalnim akrobacijama kao što je to učinio Pupovac. Da bi odricanje od Marxa prošlo bezbolnije, Pupovac je vezao oca europske i svjetske ljevice za lik i djelo Josifa Visarionoviča Staljina.

Dakle, pojavila se još jedna “ljevičarska stranka” koja se odriče istinskih ideja socijalizma i komunizma, a na drugoj strani se želi posvetiti borbi za ljudska prava, zbog čega se zapravo može smatrati običnom liberalnom građanskom strankom. Sudeći po sponzorima, i kontaktima s bivšim ili sadašnjim sponzorima udruga članova osnivačkog odbora – ništa čudno.

I za kraj, da ne bi bilo zabune, kritika ovog stranačkog projekta ne dolazi od strane radikalnih desničarskih krugova, nego s pozicije antifašizma i ljevice koja ne teži tome da hrvatski narod pretvori u anacionalno krdo hipnotiziranih pojedinaca, nužno u provedbi globalizacije s jednim centrom moći.

Ne, “drugovi”! Iako ćemo se složiti da je nacija povijesna kategorija, hrvatski narod treba opstati i napredovati, ali da bi se to dogodilo, prije svega mora povratiti suverenitet – monetarni, ekonomski, pa čak i vojni. Tek onda možemo reći da smo u svom povijesnom hodu ostvarili korak naprijed, a onda ćemo se svi zajedno boriti za prava pojedinaca, manjina, ugroženih životinjskih vrsta, prirode i čega sve ne.

Dok se to ne ostvari, sve ove inicijative treba smatrati pokušajem očuvanja statusa quo, u kojem je hrvatski narod porobljen i obespravljen, a prema izjavi Rade Borić bi se trebao radovati popravljanju kreditnog rejtinga od strane rejting agencije Standard & Poor’s.