Nove ratne prijetnje – Bilo što da se dogodi Amerikancima u Iraku kriv je Iran!

Irak mogao bi postati prizor vojnog sukoba između američkih vojnika i proiranskih snaga u zemlji. Trenutna situacija u Iraku prijeti eskalacijom nasilja, a ono bi moglo biti povod za napad američkih snaga na Iran i Hashd Al-Shaabi armiju iračkih šiita, koja je trn oku američke administracije još od prvih dana kada je na poziv velikog ajatolaha Alija Al-Sistanija osnovana za borbu protiv “Islamske države”. Prvi put nakon nekoliko desetljeća bi Irak ponovno mogao postati područje američko-iranskog sukoba, na što upozorava priopćenje objavljeno u utorak navečer u Bijeloj kući.

“Tijekom proteklih nekoliko dana smo uočili prijetnje opasne po život u Iraku, uključujući i konzularni ured Sjedinjenih Država u Basri i protiv američkog veleposlanstva u Bagdadu. Iran nije djelovao kako bi zaustavio napade svojih podružnica u Iraku, koje je podržao novcem, obukom i oružjem.

Sjedinjene Države će režim u Teheranu smatrati odgovornim za bilo kakav napad koji bi rezultirao ozljedom našeg osoblja ili oštećenjem državnih institucija Sjedinjenih Država. Amerika će brzo i odlučno odgovoriti u obrani američkih života”, stoji u kratkom priopćenju Bijele kuće.

Izjava je posebno opasna jer optužuje Iran za “bilo kakve napade koje bi protiv američkog osoblja i objekata u Iraku mogli počiniti pripadnici proiranskih snaga”.

Međutim, te milicije, koje su od 2014. do danas prerasle u heterogenu armiju iračkih šiita, podupiru iračku vojsku, a irački čelnici su ih službeno proglasili sigurnosnim snagama zemlje. Ove su milicije sudjelovale u iskorjenjivanju ISIL-a i protjerivanju Kurda iz Kirkuka i područja koja su okupirali tijekom sukoba s teroristima “Islamske države”.

Prijetnja vojnom silom dolazi nakon što se američko veleposlanstvo u Zelenoj zoni u Bagdadu našlo na udaru minobacačkih projektila. U napadu nepoznatih počinitelja, gotovo sigurno prosvjednika protiv korupcije i lošeg funkcioniranja javnih službi, nije stradao nitko, ali je buknuo požar u blizini zgrade veleposlanstva. U skladu s tvrdnjama američke strane, ispaljene su četiri granate, a ciljalo se područje američke diplomatske misije.

Američki vojni dužnosnici i analitičari su istog dana za napad okrivili proiranske milicije, koje su prošlog tjedna u zajedničkoj izjavi obećale da će “protjerati sve strane okupacijske snage iz zemlje”.

Prije nekoliko dana je tijekom nemira u južnom gradu Basri nekoliko granata ispaljeno na područje zračne luke u gradu, gdje se nalazi i konzulat Sjedinjenih Država.

Teheran poriče da je imao bilo kakvu ulogu u napadima u Basri i Bagdadu. S druge strane priznaje da je proveo raketne napade na bazu Kurdistanske demokratske stranke Irana u iračkoj regiji Kurdistan u kojem je ubijeno oko desetak kurdskih militanata iz Irana.

Priopćenje Bijele kuće, kojim su osuđuju “po život opasni napadi” protiv konzulata Sjedinjenih Država u Basri i protiv američkog veleposlanstva u Bagdadu, dolaze dva tjedna nakon sektaških napetosti u različitim dijelovima zemlje, posebno u Basri, šiitskom gradu na jugu zemlje u kojem su prošlog tjedna ljutiti proamerički prosvjednici zapalili iranski konzulat.

Naime, sve veći broj lokalnih analitičara smatra da iza nasilnih prosvjeda u Basri stoji osoblje lokalnog američkog konzulata, iako se ljudi formalno bune “protiv korupcije, loših javnih usluga i nedostatka pitke vode i električne energije”. Sa svim ovim, pa i puno gorim  problemima, žive od početka američke agresije na Irak, ali su prosvjedi izbili upravo sada kada se treba formirati nova vlada Iraka u kojoj bi moglo biti političko krilo armije iračkih šiita, stranke Fateh na čelu s Hadijem Al-Amirijem.

Čini se da bi Irak ponovno mogao postati područje oružanog sukoba samo zato što Bijeloj kući trebaju kaos i sukobi u regiji.

Naravno, Iran je konačni cilj, a Iračani su pijuni koje treba gurnuti u građanski rat u kojem će se suniti boriti protiv šiita, potonji će se boriti međusobno, jer u šiitskoj većini postoji proiranska i arapska nacionalistička struja, a Kurdi na sjeveru će voditi svoju vlastitu borbu, vjerojatno za nedovršeno odcjepljenje od Iraka.

Situacija je izmakla kontroli kada je šiitski klerik Moqtada Al-Sadr raskinuo postizbornu koaliciju s proiranskom strankom Fateh i krenuo putem da s aktualnim premijerom Abadijem formira parlamentarnu većinu. Međutim, proiranski Fateh je s bivšim premijerom Malikijem i još nekoliko stranaka uspio stvoriti koaliciju i tvrdi da njihovi zastupnici zajedno čine većinu.

U tom kaosu u Basri izbijaju nemiri i Irak opet postaje ključ za rješavanje sudbine šireg Bliskog istoka i svijeta.

Nakon desetljeća antagonizma s Iranom, koje je kulminiralo u ratom kojeg je Saddam pokrenuo u ime SAD-a, posljednjih nekoliko dana se nazire sličan scenarij.

Kao što smo rekli, kada je ISIL slomio iračku obranu i došao pred vrata Bagdada, Iran je poslao savjetnike i svoje milicije da pomognu susjednoj zemlji da se suprotstavi ovom čudovištu. Stvorena je armija iračkih šiita, koja se u Iraku puno učinkovitije borila protiv terorizma od američkih trupa i njihovih saveznika.

Ova je konvergencija Iranu omogućila da ostvari strateški cilj i kroz koridor  Bagdad-Damask-Beirut izađe na Mediteran i spoji se s Hezbollahom.

Sjedinjene Države, još uvijek prisutne s postrojbama i obavještajnom strukturom u Iraku, u dogovoru sa Saudijcima i Izraelcima su počele stvarati anti-iransko raspoloženje.

Nakon izbora u svibnju, na kojima su se političke snage podijelile po liniji otpora  američkim i židovskim interesima i onim iranskim, moralo se intervenirati na terenu. Za akciju je odabran grad Basra, gdje veliki utjecajima klerik Moqtada Al-Sadr, koji se protivi i američkom utjecaju u Iraku, ali  i iranskom.

Njegov pokret naizgled ima antiameričke stavove, ali se protivi i iranskom utjecaju u zemlji, što ga je na kraju gurnulo u društvo Saudijske Arabije.

Al-Sadr je istaknuo kako njegova stranka mora voditi sljedeću vladu, ali još treba vidjeti. Parlament ima još 90 dana da izabere predsjednika i premijera i potvrdio većinu koju danas dvije najveće frakcije imaju samo na papiru.

Premijer je i dalje Hader Al-Abadi, koji želi ponovno imenovanje i zato se udružio s Al-Sadrom i udaljio se od Teherana.

Tako smo došli do dana u kojima je u pobuni do sada bilo 12 žrtava. Epicentar pobune je u Basri, što znači da proiranske milicije nikako ne mogu biti odgovorne za nasilje i napade u gradu.

Proiranske milicije su vidjele jasan znak zaokreta u politici Al-Abadija, koji se usprotivio čak i najvećem šiitskom  autoritetu u Iraku, ajatolahu Al-Sistaniju.

Drugi u akcijama Moqtada Al-Sadra vide  testiranje njegove snage, čime želi pokazati Iračanima da će se boriti protiv iranskog utjecaja u zemlji.

Bilo kako bilo, ostaje da je u tijeku pobuna koja je doživjela njegov ključni trenutak spaljivanjem iranskog konzulata u Basri i granatiranjem područja američkih diplomatskih misija, također u Basri, ali i Bagdadu.

Nakon ovakvih incidenata se uvijek treba pitati tko od njih ima koristi? Moqtada Al-Sadr danas zauzima ovakve stavove, ali ako dođe na vlast nije isključeno da se po tko zna koji put opet zbliži s iranskim vođama, kao što je činio nekoliko puta u svojoj “političkoj” karijeri. Kod Al-Sadra je jedino sigurno da u njega ništa nije sigurno, i ne zovu ga bez razloga kameleonom iračke politike

SAD moraju pokušati presjeći takozvani šiitski polumjesec i zato je Washington Iranu zaprijeti vojnom akcijom ako strada bilo tko od američkog osoblja ili se ošteti bilo koji američki objekt u Iraku.

Neizvjesnost u Iraku dodatno slabi Iran, koji se ionako mora boriti protiv američkih sankcija. Nažalost, Irak se opet vraća u središte međunarodne pozornosti, iako je prethodna “važnost” ove zemlje uzrokovala samo ratove i devastacije.

White House

Al-Muhandis: Iza nasilnih prosvjeda u Iraku je američki konzulat u Basri

Kriza i neredi u Iraku – U želji za dolazak na vlast stranke mijenjaju tabore

Što se događa u Iraku i prijeti li zemlji zaista “građanski rat koji će slomiti Iran”?