Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, nakon financijske krize je svjetski dug ponovno dosegao rekordno visoku razinu. Kao što smo naveli, to je posljedica eksperimenta bez presedana tijekom kojeg je uloženo više od 20 000 milijardi dolara u gospodarstvo, a kamate su pale na najniže razine u posljednjih nekoliko desetljeća.
Bilanca središnjih banaka dosegla je dosad neviđenu razinu. Saldo Banke Japana iznosi 100% BDP-a zemlje, Europske središnje banke 40% BDP-a eurozone, a Federalne rezerve imaju saldo od samo 20% u odnosu na BDP Sjedinjenih Država. Dakle, neoliberalni model gura nekad najveće ekonomije svijeta u ponor duga. No, kako tvrde mnogi, dug nije ni stvoren da bi se otplatio, već da zemlje budu vječni dužnici. Ali sada svjedočimo trendu da najrazvijenije zemlje svijeta stanovništvu više ne mogu osigurati pristojan životni standard.
Takozvani „quantitative easing“ i nulte ili negativne kamatne stope idu na ruku financijskom sektoru nauštrb realnog, zbog čega pada produktivnost i sve dublje se tone u začarani krug dužničkog ropstva. Grčka, nakon godina odricanja, ima veći dug nego prije „pomoći EU“ i iznosi 181% BDP-a. Talijanski dug je dosegao 134%, portugalski 123%, belgijski i ciparski s dugom 105% bruto domaćeg proizvoda, a slijede Francuska s 99,7%, Španjolska 98%, Velika Britanija 85%, Hrvatska sa 74%, Austrija 72% i tako dalje. Dug Sjedinjenih Država je 106%, a Japan je rekorder s 238 duga u odnosu na BDP zemlje.
Zaista impresivno. S druge strane, ekonomije s jakim utjecajem države i državom kao vlasnikom ključnih sektora gospodarstva, kao što su Kina, Vijetnam, Rusija, pa čak i „tamo neki“ Kazahstan ili Azerbejdžan“, da uzmemo samo neke od primjera, već su dokazale koliko su robusnije i otpornije na potrese izvana.
Na primjer, kako se ovdje „bavimo“ Rusijom, zemljom čiju ekonomiju vrijedi pratiti zbog sankcija Zapada, ovog je tjedna upravo usvojila trogodišnji proračun.
Usredotočit ćemo se na neke ključne točke, čisto zbog usporedbe prioriteta i zbog točnih informacija u smislu brojki.
Prvo, proračun je u suficitu. Očekuje se da će višak od 2020. do 2022. iznositi 0,8%, 0,5% i 0,2% BDP-a. To znači da država ne živi u dugovima, što je suprotan trend proračuna SAD-a i EU, koji sve dublje tonu u dugove, a to je u geopolitičkom smisli važnije nego ikad.
Drugo, proračunski rashodi znatno su veći nego u prethodnim razdobljima. Očekuje se da će proračunski rashodi porasti na 19 503 bilijuna rubalja u 2020., 20 634 bilijuna rubalja u 2021. i 21 763 bilijuna rubalja u 2022. godini.
Više troškova i ulaganja ide u gospodarstvo i za socijalne programe, odnosno za medicinu, obrazovanje, kulturu, sport i tako dalje.
Osim toga, povećalo se financiranje nacionalnih projekata, onih koji bi s jedne strane trebali potaknuti gospodarski rast, a s druge poboljšati socijalni i ekonomski položaj stanovništva.
U 2020. godini će nacionalni projekti dobiti 2000 milijardi, što je 200 milijardi više od tekuće godine, 2021. će dobiti 2200 milijardi, a 2022. godine 2700 milijardi.
I da, novac će se sada neće dodjeljivati krajem godine, kao da asfaltirate snijegom i ledom okovanu cestu, već na početku.
Deset regija koje trpe najveći pritisak dobit će značajne proračunske subvencije koje će im omogućiti bolji razvoj.
Općenito, ovo je definitivno razvojni proračun, gdje se puno novca izdvaja ne za potrošnju samu po sebi, već za ulaganja. I to od strane države. Zemljo otvori se, reći će neoliberalni ekonomisti i takozvani „libertarijanci“.
Privatizacija?
I još jedna posebno važna stavka. Naime prihodi od privatizacije za sljedeće tri godine osiguravat će iznosu od oko 3,5 milijardi rubalja ili oko 50 milijuna dolara godišnje.
Za usporedbu, takvim tempom rusku ekonomiju možete privatizirati nekoliko milijuna godina.
Nema govora o bilo kakvoj „širokoj privatizaciji“ i „konačnoj rasprodaji domovine“. To jest, na raznim zapadnim forumima ruski dužnosnici obično kažu „Moramo privatizirati, ali ćemo za sada pričekati“, držeći figu u džepu. Onda se vraćaju kući i nastavljaju poslovati kao i obično.
Rusi se čak šale i tvrde kako mogu samo suosjećati sa zajedničkim zapadnim suputnicima, iako je jasno tko će se morati izvlačiti iz neugodne situacije. Ali nakon izjava kako je “veliki američki javni dug dobar” i “visoke ruske zlatne rezerve su loše”, zapadne vođe će sigurno nešto smisliti.
Općenito, što vlada više izdvaja novac za socijalne programe, petokolonašima u zemlji je teže urlati „revolucionarne“ slogane „kako je sve izgubljeno“.
I dok se Zapad ponovo priprema za Veliku depresiju, što su predviđanja europskog i američkog tiska, Moskva usvaja razvojni proračun, i to s gospodarskim rasom većim od predviđenog.
Logično je zaključiti da „monetarni programi“ i „strukturne reforme“ EU, koja se tiče nas, vode u pogrešnom smjeru. Znaju to ekonomisti i „nobelovci“ poput Josepha Stiglitza i Paula Krugmana vrlo dobro. Toga su svjesni i ministri financija i ekonomija svih europskih zemalja, osim ako ne pripadaju dogmatskim krugovima religije Miltona Friedmana i njegovih „Chicago Boysa“. Zašto se ništa ne mijenja i zašto čak i Hrvatska srlja u eurozonu, kao da nam o tome ovisi opstanak, to je pitanje koje ne da traži raspravu, nego hitan odgovor, čak i ako to znači prihvaćanje učinkovitih modela upravljanja ekonomijom. Da,… kad bi se samo usudili?
Bravo za Ruse
Ali
Kakve veze ima naslov sa tekstom?
Utjecaj Rusije na financijske tokove svjetske ekonomije je za nemariv
Opet pomijesano nekoliko prica samo da bi se opravdao naslov
Usput
Grci jos uvijek dijele 14. placu
Zlocesti Nijemci im Dali povoljne Kredite koje oni zapili umjesto ulozili
Kad kamate ponovo porastu onda cete vikati da je to lesinarenje bogatih nad siromasnima
Tako je, zivio govornik!Rusija je uvijek bila primjer stabilne ekonomije i visokog standarda i nikada nece pristati na ekonomske modele siromasnog i trulog zapada. 😉
Loši argumenti. Struktura Ruskog gospodarstva: nafta, plin, oružje, hrana. Osim oružja samo prirodni resursi.
Gospodarski uspjeh poput Hrvatske u poslijednjih par godina. Poradi svađe drugih turisti koristili naše destinacije. Kad se drugi pomire nema nam pozitivne konjukture. Slično bi se moglo i Rusima dogoditi sa žitom, plinom i naftom.
Samo onaj čiji narod konzumira sve što proizvede a da u isto vrijeme nema potrebe za nikakvim uvozom može pričati o uspjehu društvenog sistema i privrede. Rusija, Kina i SAD sigurno ne spadaju u tu klasu. Ovisni su jedni o drugima i idu jedan s drugim pod ruku ko .upe i gaće.
Sve se svodi na jednostavan izbor: Ili banksteri upravljaju državom, ili država upravlja bankama i banksterima. Ako je država slaba i korumpirana, banksteri će je lako stavit “pod svoje”. A ako država ima jako vodstvo i zdrave mehanizme i poluge vlasti, tada se banksteri moraju podčiniti njoj.
Na svu srecu zapadna tehnologija je toliko napredovala posljednih desetljeca da je prakticki dovoljan jedan klik na Google Earth da bi se spoznala sva laz Potemkinovih sela, taj kult tradicije samoobmane i lazi spreman je za ropotarnicu povijesti.Sve ovo sto se danas dogadja u sustini jest sukob izmedju dvije svijesti:zapadno progresivne,slobodoumne, kreativne,buducnosti okrenute i one istocnjacko tradicionalne, nazadne, spiljskim nacionalizmom, vjerskom i populistickom dogmom indoktrinirane.
Zanima me samo po kojoj su se formuli nakotili ovi ovdje. Recimo Son of Alerik se neće složiti s ovim, ni ja s njim, ali iznosi argumente. Može se s njim čak i kulturno prepirati. Ali ovi su dno dna. Bubnu glupost i odri po tome ko Mujo po tamburi. Jel ovo na psihijatriji smiju samo čitati Logično, pa nam nema druge nego trpjeti luđake i psihopate, ili što se događa. Čuj onog morona, 30% gladne djece, Gdje je link, nema , ne zna…. I slični.
Zato sto tzv Zapad – kontrolisu banke…
Vlasnici banaka su nekadasnji kriminalci i zelenasi, a skoro 100 procenata cionisti povezani sa Rotschildima.
Ta cionisticka bagra je kao parazit.
Parazit zivi na ustrb tjela domacina.
Kad tijelo umre – umre i parazit – osim ako ne nadje drugo tijelo da mu pije krv….
..
Sumnjam da ce Rotschildovi cionisti, masoni i jezuiti – ponovo piti rusku krv.
Ja živin u Švicarskoj. Žena mi je pravnica i bavi se savjetovanjem Socijalnih službi francusko govornog područja. Kad neki nepismeni ovdje pišu o 30% gladne ruske djece onda ih mogu samo žaliti. Imate li vi uopće očiju vidit šta se u svjetu događa? Bio sam u USA 2018. Čim se skrene u sporednu ulicu vidite šatore na trotoaru. Na milijune ljudi nemaju za jesti niti krov nad glavom. Ali pustimo USA pogledajmo EU. Preko 100 Milijona ljudi živi u siromaštvu. To su podaci koje EU sama daje. Lako je gledati slike Pariza i Berlina. Ali pogledajte slike Poljskih, Bugarskih ili Slavonskih sela. E sad dolazimo do bogate švicarske. Znate li da je svaki 6. Švicarac siromašan? Znate li koliko dobija jedna socijalno ugrožena familija od socijalnih službi? Oni nemogu otići u kino niti zubara. Dobijaju robu od Caritasa a hranu od dućana jer in je datum upotrebe istekao. Ja sam… Čitaj više »
Socijalizam je propao jer nije bia konkurentan kažu liberali krugovi. Kapitalizam je već vise puta propada od 1929 do danas i svaki put je država spašavala Banke i Firme. Dok zapad piše pravila igre neće izgubit. Jer ce uvijek pravila sebi prilagoditi. Ali ako China , Rusija Indija uspiju promjenit pravila, oslabiti Dolar utjecaj Rejting Agentura nać alternativu SWIFTu… onda ce se vidjet sve slabosti zapadnog sistema. Onda ce u Evropi izbit nemiri. Čitava EU je bačva bez dna. Šta je to rvatska ili poljska napravila u zadnjih 20 godina? Ako stanu subvencije i Evropska zajednica upadne u krizu i protok robe bude ograničen su sve istočne zemlje osudjene na gladovanje. Onda ce se shvatit koliko je vazno imat suverenitet.
20.000 miljardi $ uloženo u gospodarstvo, kamate su rekordno niske. Ne treba u tom slučaju strepiti od nikakve krize nego očekivati razvoj i rast standarda .
Uvijek postoji onaj ali. Ali što je to gospodarstvo, kakvo?
Vidim da se kroz nekoliko članaka svi kose oko gladne djece, a nitko nije u stanju potegnuti bilo kakav podatak.
Jedini usporedivi podatak i to za 2017 i 2018 – postotak ljudi ispod nacionalne granice siromaštva:
USA – 12,3%/11,8%
Rusija – 13,2%/12,9%
Oportuno je hvaliti napredak neke države. Svim dobronamjernim ljudima je drago čuti da nekome ide dobro. Ali onda uvijek onaj ali. Svjetska ekonomija je isprepletena. Mora postojati balans da bi se svi pomalo razvijali. Ako netko upadne u probleme, posebno netko velik ako što je EU ili Amerika, onda je to znak za uzbunu u cijelom svijetu. Jedan slikovit primjer. Ruski plin i nafta pretežno završavaju na europskom tržištu. Ako dođe do recesije, smanjuje se potražnja za energentima. U recesiji gubi EU ali i dobavljač energenata. U vrijeme naftne krize 80-tih godina, najviše je profitirala Rusija s izvozom nafte. Bliski istok se borio, a Rusija je po visokoj cijeni izvozila i zarađivala. Problem za Rusiju je nastao kad je kriza na BI okončana. Cijena nafte je pala i to je, između ostalog pomoglo raspadu SSSR-a. Zato, veselite se napretku ali budite vrlo opreznu u veselju prema nečijem propadanju.
Dve su mi stvari zapele za oko…..fascinantno je koliki je USA BDP, i iznemađen sam za Portugaliju jer sam mislio da su se oni izkobeljali a vidim da i nisu.
A vidim da na Zapadu isto sa Grčkom, a Grci baš žele da ih stave u dužnički peotektorat.