Novoizabrani brazilski predsjednik zahtijeva oslobađanje Assangea

Luiz Inácio Lula da Silva sastao se s predstavnicima WikiLeaksa u Braziliji

Novoizabrani brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva pozvao je na oslobađanje osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea iz britanskog strogo čuvanog zatvora Belmarsh. Assange je u pritvoru od 2019. godine i čeka izručenje u SAD, gdje mu prijeti do 175 godina zatvora zbog objavljivanja povjerljivih materijala. Na Twitteru je u utorak Lula objavio fotografiju na kojoj se rukuje s glavnom urednicom WikiLeaksa, Kristinnom Hrafnssonom, dok je u blizini stajao WikiLeaksov ambasador Joseph Farrell. Najviši predstavnici organizacije zviždača stigli su u latinoameričku zemlju očekujući da će također održati sastanak s brazilskim zakonodavcima.

Njih su dvojica, kako stoji u popratnom tekstu, informirala brazilskog dužnosnika o “zdravstvenoj situaciji Juliana Assangea i borbi za slobodu”. Lula da Silva je pak zamolio svoje goste da prenesu njegovu solidarnost sa zatvorenim osnivačem WikiLeaksa. Također je izrazio nadu da će “Assange biti pušten iz nepravednog zatvora”. U vlastitom Tweetu, Hrafnsson je rekao da je imao privatni sastanak s brazilskim novoizabranim predsjednikom, kojem je zahvalio na njegovoj “trajnoj potpori” i opisao ga kao “pravog čovjeka strasti, vizije i simpatije”.

Nekoliko je medija izvijestilo da se izaslanstvo WikiLeaksa u utorak planira sastati s Humbertom Costom, predsjednikom Komisije za ljudska prava brazilskog Senata, kao i sa zastupnicima iz donjeg doma. Predstavnici zviždača navodno su razgovarali sa zastupnicima o nizu koraka koje bi potonji mogli poduzeti, uključujući slanje pisma američkom veleposlanstvu u Braziliji u kojem se poziva Washington na odustanak od optužbi protiv Assangea.

Lula da Silva, koji je izabran za predsjednika krajem listopada u tijesnoj utrci protiv sadašnjeg desničarskog predsjednika Jaira Bolsonara, dugo je glasno podržavao Assangea.

Assange se nalazi u britanskom zatvoru visoke sigurnosti Belmarsh od travnja 2019., kada je udaljen iz ekvadorskog veleposlanstva u Londonu, nakon što mu je Quito ukinuo status azilanta. Novinar, čije se zdravlje ozbiljno pogoršalo u britanskom pritvoru, čeka izručenje u SAD. Ondje se suočava s kaznom od 175 godina zatvora zbog optužbi za odavanje tajnih dokumenata koje je dobio od analitičara američke vojske u kojima se navode američki ratni zločini u Iraku i Afganistanu. Pristaše WikiLeaksa inzistiraju na tome da se Assange jednostavno bavio novinarstvom objavljivanjem dokumenata, koji su redigirani kako bi se uklonile neke osjetljive informacije. Aktivisti tvrde da se Washington osvetio tom listu i njegovom osnivaču zbog razotkrivanja vlastitih ratnih zločina.