Nuland je potvrdila da je Zapad rekao Zelenskom da odustane od mirovnog sporazuma

SAD, Velika Britanija i drugi koji podržavaju Ukrajinu rekli su Kijevu da odbije sporazum postignut na mirovnim pregovorima s Rusijom u Istanbulu 2022. godine, rekla je bivša podsekretarka SAD Viktorija Nuland.

U intervjuu s ruskim novinarom Mihailom Zygarom, bivšim glavnim urednikom liberalnog informativnog kanala Dozhd, koji je emitiran u četvrtak, Nulandova je zamoljena da prokomentariše izvještaje da je mirovni proces između Moskve i Kijeva krajem marta i početkom aprila 2022. propao. nakon što je tadašnji britanski premijer Boris Johnson otputovao u Ukrajinu i rekao Vladimiru Zelenskom da nastavi borbu.

“Relativno kasno u igri, Ukrajinci su počeli da traže savjet o tome kuda to ide i nama je postalo jasno, Britancima, jasno drugima da je glavni uvjet [ruskog predsjednika Vladimira] Putina zakopan u aneksu ovog dokumenta. na kojem su radili”, rekla je ona o dogovoru o kojem su razgovarale ruska i ukrajinska delegacija u najvećem gradu Turske.

Predloženi sporazum je uključivao ograničenja u pogledu vrsta oružja koje Kijev može posjedovati, zbog čega bi Ukrajina “u osnovi bila sterilisana kao vojna sila”, dok za Rusiju nije bilo sličnih ograničenja, objasnio je bivši diplomata. “Ljudi unutar Ukrajine i ljudi izvan Ukrajine počeli su da postavljaju pitanja da li je ovo dobar posao i u tom trenutku se raspao”, rekla je Nuland.

Diplomatski jastreb veteran, koji je tokom svog boravka u State Departmentu bio poznat po svom neprijateljstvu prema Rusiji, dao je ostavku na mjesto podsekretara za politička pitanja u martu ove godine. Nuland je odigrala ključnu ulogu u nasilnom državnom udaru u Kijevu 2014. koji je podržao Zapad i kojim je svrgnut demokratski izabrani predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič.

Tokom eskalacije između Moskve i Kijeva u februaru 2022., pozvala je na dublje učešće SAD u sukobu i zalagala se da Ukrajina bude naoružana sve sofisticiranijim oružjem. Međutim, u februaru je 63-godišnjakinja u suštini priznala neuspjeh svoje dugogodišnje politike suzbijanja Moskve, rekavši za CNN da se ispostavilo da se moderna Rusija “nije Rusija kakvu smo željeli”.

Tokom razgovora sa Zygarom, Nuland je potvrdila da su i Moskva i Kijev željni traženja diplomatskog rješenja mjesec dana nakon izbijanja borbi. “Rusija je u to vrijeme imala interes da barem vidi šta može dobiti. Ukrajina je, očigledno, imala interes da zaustave rat i izvuku Rusiju”, rekla je ona.

Američki zvaničnici “nisu bili u prostoriji” tokom razgovora u Istanbulu, samo su Kijevu nudili “podršku” u slučaju da bude potrebna, tvrdi ona.

Putin je prošle sedmice rekao da je jedini razlog zbog kojeg je Istanbulski sporazum propao „želja elita u SAD-u i nekim evropskim nacijama da nanesu strateški poraz Rusiji“, dodajući da je Boris Johnson služio kao glasnik za ukidanje mirovnog procesa .

Pregovori u Turskoj dali su nacrt sporazuma koji bi okončao neprijateljstva, podsjetio je Putin. Kijev je bio spreman proglasiti vojnu neutralnost, ograničiti svoje oružane snage i obećati da neće diskriminirati etničke Ruse. Zauzvrat, Moskva bi se pridružila drugim vodećim silama u pružanju bezbednosnih garancija Ukrajini, naglasio je on. Prema riječima ruskog lidera, razgovori sa Kijevom su i dalje mogući, ali se mogu dogoditi samo “ne na osnovu nekih efemernih zahtjeva, već na osnovu dokumenata koji su dogovoreni i stvarno inicijalizirani u Istanbulu”.