Obama zahtjeva hitnost o pitanju klime, ali ne govori ništa o ugljeničnom otisku kampanja bombardovanja

Bivši predsjednik Barak Obama pokušao je da napadne političke protivnike dok je alarmirao o klimatskim promjenama na COP26, ali kritičari su ga prozvali da nanosi štetu planeti kampanjama bombardovanja i raskošnim načinom života.

„Naš napredak je zastao kada je moj nasljednik odlučio da se jednostrano povuče iz Pariskog sporazuma u ​​svojoj prvoj godini na vlasti“, rekao je Obama u ponedjeljak na samitu UN o klimi u Glazgovu u Škotskoj. “Nisam bio baš srećan zbog toga.” Dalje je optužio bivšeg predsjednika Donalda Trumpa za „aktivno neprijateljstvo“ protiv nauke o klimi i rekao da je Americi nedostajalo vođstvo tokom četvorogodišnjeg mandata njegovog nasljednika.

Korisnici Twittera sugerisali su drugačije, napominjući da je Obamin sopstveni uticaj na klimatske promjene umrljan vojnim intervencijama širom svijeta, među ostalim navodnim grijesima protiv čovječanstva i životne sredine. „Trump nije zaustavio napredak“, rekao je jedan komentator. „Bio je u zastoju kada je Obamina administracija bacila 26.171 bombu u njegovoj posljednjoj godini u Bijeloj kući… Koliko je to bilo dobro za klimu?“

Voditelj RT emisije Going Underground, Afshin Ratansi, iznio je sličan stav, pitajući: „Koji su bili nivoi emisija fosilnih goriva ispuštenih u atmosferu usljed Obaminog uništavanja najbogatije afričke nacije po glavi stanovnika, Libije?“

Američka vojska je najveći svjetski institucionalni emiter gasova staklene bašte, prema studiji Univerziteta Brown iz 2019. U stvari, da je Pentagon nacija, njegove emisije bi premašile emisije oko 140 zemalja, uključujući Švedsku, Dansku i Portugal. Od 2001. do 2018. godine, američki ratovi i vojne intervencije proizvele su oko 1,27 milijardi metričkih tona stakleničkih gasova.

Drugi posmatrači su istakli da je, kao i mnogi drugi lideri, Obama davao alarmantne izjave o klimatskim promjenama, a da nije uspio da izabere način života koji je u skladu sa njegovom retorikom. Na primjer, uprkos upozorenjima da porast nivoa mora prijeti da „proguta čitave zajednice“, on je 2019. kupio 11,75 miliona dolara vrijednu vilu na obali u Martha’s Vineyardu. I kao i mnogi drugi dostojanstvenici COP26, bivši predsjednik leti privatnim avionom i zabavlja se na privatnim jahtama.

Obama je krenuo stopama svog bivšeg potpredsjednika, predsjednika Joe Bidena, koji je iskoristio svoj govor na COP26 prošle nedjelje da se izvini zbog Trumpove odluke da napusti Pariski klimatski sporazum i rekao da je njegov prethodnik stavio SAD „iza 8-lopte” izlaskom iz Pariskog klimatskog sporazuma.

Međutim, Obamine kritike nisu bile ograničene samo na Trumpa. On je takođe zamjerio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i kineskom predsjedniku Xi Jinpingu što nisu učestvovali na COP26. On je optužio Rusiju i Kinu da pokazuju „opasan nedostatak hitnosti“ o pitanju klimatskih pitanja. To sve uprkos činjenici da se većina svjetskih lidera slaže da je globalna pandemija Covid-19 još uvijek u toku i da bi masovna okupljanja trebalo izbjegavati ako je moguće.

Dok su se Biden i američki izaslanik za klimu John Kerry nadali da će unaprijediti imidž Amerike o pitanjima klimatskih promjena preduzimanjem neobičnog koraka angažovanja bivšeg predsjednika da govori na takvom događaju, nije jasno koliki politički uticaj Obama još uvijek ima. On je bezuspješno vodio kampanju za kandidata za gubernatora Virginije Terry McAuliffea, koji je poražen prošle nedjelje, baš kao što je propao njegov napor da pomogne da ne pobijedi pokret Brexit u Velikoj Britaniji 2016. godine. Iste godine Obama je rekao da Trump nema šanse da postane predsjednik.