Od Mađarske do Rumunjske je eksplodirao ustanak Roma

Dok se u Mađarskoj romske zajednice plaho ustaju protiv vlade Viktora Orbana, optužene za provođenje agende protiv romske manjine, što još uvijek treba utvrditi, iako se sudaraju sa zidom nepovjerenja i neprijateljstva većine javnog mnijenja i političke elite, Rumunjska se suočava s počecima pravih ustanaka protiv institucionalnih aktera krivih za zauzimanje stavova koje se smatraju rasističkim i diskriminacijskim.

Ipak, postoji zajednička nit koja povezuje događaje koji se odvijaju od Budimpešte do Bukurešta. Naime, kao u Bugarskoj, koja još nema ovih problema, prema predviđanjima, ako se nastavi ovakav demografski trend, u sve tri zemlje bi se romska zajednica u narednim desetljećima trebala transformirati iz manjine u većinu, a čini se da su Romi posljednjih godina postali svjesni demografske revolucije u tijeku i traže svoja prava, zahtijevajući više javnog prostora i više mogućnosti.

Prosvjedi u Târgu Mureșu

Târgu Mureș je grad sa 145 tisuća stanovnika smješten u srcu povijesne Transilvanije. U listopadu prošle godine se gradonačelnik Dorin Florea javno žalio na sklonost romske zajednice da ima velike obitelji, prema njegovom mišljenju „prevelike“, izražavajući zbunjenosti u vezi s činjenicom da se djeca koriste kao “izvor prihoda“, osiguravajući obiteljima da godinama žive zahvaljujući socijalnoj pomoći.

Aresel, građanski pokret koji se bavi romskom problematikom, organizirao je prvi prosvjed 17. listopada 2019. ispred gradske vijećnice. Događaj se pokazao uspješnim. Stotine ljudi su došle iz grada i okolice, tražeći ispriku i ostavku gradonačelnika. Kao što je naglasio Nicu Dumitru, glasnogovornik pokreta, to je bio “povijesni dan“, jer su Romi prvi put u posljednjih 30 godina izašli na ulicu da kažu svoju riječ, obzirom da takve vrste manifestacija u Rumunjskoj nisu bile dopuštenedo XXI stoljeća.

Gradonačelnik se odbio ispričati etničkoj manjini i pooštrio je retoriku, objašnjavajući da je u gradu u kojem živi jedna od najvećih romskih zajednica u zemlji. Rekao da je, otkad je izabran, pažljivo pazio na njihove potrebe i probleme, kroz projekte javnog stanovanja, poboljšanje postojeće infrastrukture, javne kantine, inicijative za školovanje i uključivanje na tržište rada i društvo, ali bezuspješno. Većina Roma je i dalje više voljela razoreno stambeno područje, a općinske agencije su i dalje bile preplavljene zahtjevima za stambenim i porodiljskim naknadama od trudnica s tek 12 ili 13 godina.

Florea je na svojoj Facebook stranici predložio uvođenje pravnih parametara koji, ako ne budu zadovoljeni, trebaju spriječiti parove da formiraju obitelj. Na primjer, moraju aktivno tražiti posao, da žele živjeti u pristupačnim kućama, da žele osigurati djeci prihvatljivo ekonomsko okruženje i da se odredi minimalna dob za roditelje, bez obzira na tradiciju Roma da formiraju obitelji već kao tinejdžeri.

Međutim, prosvjedi Roma se nastavljaju i šire se i 100 prosvjednika postaje 500, zatim premašuje 1000. Naravno, još uvijek mali broj, ali to je ipak prvi put da se romska zajednica mobilizirala u zemlji i, prije svega, organiziraju stalnu mobilizaciju.

Prosvjednici traže intervenciju predsjednika Klausa Iohannisa, a kriku pobune se pridružuje najviši autoritet u romskom svijetu kojeg pravno nije priznala nijedna država – kralj Roma Dorin Cioabă.

Mobilizacija je bila uspješna. Gradonačelnik Dorin Florea je 21. siječnja pozvan na saslušanje Nacionalnog vijeća protiv diskriminacije i proglašen je krivim za govor mržnje i osuđen na plaćanje novčane kazne u iznosu od 10 tisuća leja, oko dvije tisuće eura.

Ovo je još jedna povijesna prekretnica i prvi put da je visoki političar, poput gradonačelnika velikog grada, odgovoran za govor mržnje i osuđen za to, što je znak da se u društvu nešto mijenja i da u politici Romi više ne mogu ignorirati, a kamoli demantirati.

Rumunjska demografska budućnost

Najozbiljnija i najbrža depopulacija na planeti se događa na Balkanu, a Rumunjska je druga zemlja koja je najviše pogođena strašnom demografskom zimom, odmah iza Bugarske. Između 1992. i 2019. broj stanovnika smanjio se za četiri milijuna i pao je s gotovo 23 milijuna stanovnika na oko 19 milijuna. Kriza je strašna i 38 tisuća ljudi u zemlji je manje samo između siječnja i srpnja prošle godine, zbog iseljavanja ili razlike između nataliteta i mortaliteta, a između 2017. i 2018. stopa depopulacije povećala se za 33%.

I dok se autohtono stanovništvo smanjuje brzim tempom, između iseljavanja u inozemstvo i slabog prirasta stanovništva u onih koji se odluče ostati, do 2050. procjenjuje se da će zemlju naseljavati oko 16 milijuna ljudi, a romska zajednica nastavlja se povećavati, iako i ona bilježi snažan migracijski pokret u druge zemlje.

Službeno je u zemlji registrirano oko 619 tisuća Roma, što su podaci iz 2011., ali prema odjelu za Rome i nomade Vijeća Europe, Nacionalnoj agenciji za Rome i Centru za demografska istraživanja “Vladimir Trebici”, ta bi brojka vjerojatno bila veća i ima ih oko 3 milijuna.

Kao i u mađarskom slučaju, neusklađenost vladinih i nevladinih podataka povezana je s činjenicom da Romi u popisu stanovništva skrivaju svoj etnički identitet.

Direktor CRD-a, Vasile Gheţău, koji već više od deset godina prati demografski trend zemlje i pruža političkim snagama moguće recepte za stopu nataliteta, rekao je da će, ako s vremenom ostanu trenutni uvjeti, Romi s velikom vjerojatnosti do 2050. godine predstavljati 40% ukupnog stanovništva, čime će biti brojniji od Rumunja, možda već u sljedećih dvadeset godina.

U stvari, iako je prosječna stopa fertiliteta u Rumunjskoj ispod 1,2 djece po ženi već više od dvadeset godina, stopa u romskih žena je stabilna i iznosi 3 djeteta po ženi.

Rumunjska će se 2050. godine jako razlikovati od današnje. Rumunja će biti malo, a prije svega će biti stariji. Ponovno prema CRD-u, stariji od 65 godina predstavljat će do 2030. predstavljati 31% stanovništva, što je povećanje od 17% u odnosu na 2011.

Situacija među Romima je radikalno drugačija, gdje samo 3% nacionalne zajednice ima više od 65 godina, dok ih je 47,3% mlađe od 20 godina.

Kao i na ostatku Balkanskog poluotoka, isto se odnosi na Bugarsku, gdje, kao u Rumunjskoj, traje demografska revolucija među Romima, ali oni i dalje žive u istim uvjetima marginalizacije i isključenosti, nagomilani u etničkim getima, na periferiji velikih gradova.

Ferentari u Rumunjskoj je dokaz ove stvarnosti. To je „spavaonica“ u južnom dijelu glavnog grada Bukurešta u kojoj živi gotovo 100 tisuća ljudi, ogromnom većinom romske nacionalnosti. Ferentari je simbol promašene integracije i duboke podjele koja razdvaja Rumunje i Rome, gdje se može napraviti dugačka lista  negativnih podataka o stopi nasilnog kriminala, nezaposlenosti, siromaštva, ovisnosti o drogama, spolno prenosivih bolesti, uključujući HIV-AIDS.

Još u studenom 2006. godine je nacionalna elektroenergetska tvrtka Electrica odlučila isključiti struju u raznim područjima u tom dijelu, zbog neplaćanja i neovlaštenih priključaka.

Bio je to „casus belli“ najozbiljnijeg urbanog bunta etničkog porijekla koji se dogodio u glavnom gradu Rumunjske. Od tada se ništa nije promijenilo. Ferentari je i dalje geto u kojem se šire zločin i bolesti, a napetosti s ostatkom glavnog grada su i dalje velike, a mogućnost novih nemira vreba iza ugla.

Demografska zima u Europi – UN tvrdi da će na svijetu prvi nestati balkanski narodi