Odbijanje Sjevernog toka 2 za Berlin bi bilo „političko samoubistvo“

Njemački zvaničnici i industrijski magnati više puta su podvukli značaj projekta Sjeverni tok 2 kao sredstva za garantovanje energetske sigurnosti Berlina usred faznog ukidanja nuklearne energije i uglja.

U intervjuu za rusku novinsku mrežu 360 u subotu, njemački poslanik Valdemar Herdt upozorio je Berlin da ne odbija projekat gasovoda Sjeverni tok 2, dok se pozvao na napore Njemačke za postupnim zatvaranjem svojih nuklearnih elektrana.

„Odbijanje Sjevernog toka 2 nije ništa drugo nego političko samoubistvo“, rekao je Herdt, ukazujući na „ogroman“ nedostatak energije u Njemačkoj u ovom trenutku.

Tvrdio je da iako Sjeverni tok 2 „neće riješiti njemačke energetske potrebe“, situacija se može dodatno pogoršati ako zemlja odbije pokretanje projekta.

„Ovo je potpuni apsurd i besmislica“, istakao je poslanik, misleći na planove za napuštanje projekta.

Primjedbe su uslijedile nakon što je Herdt izrazio uvjerenje da će gasovod „biti završen bez obzira na to kako će se odlazeća i dolazeća američka administracija ponašati po tom pitanju“.

306 glasova Izbornog koledža za demokratu Joea Bidena trebalo bi da potvrdi Kongres 6. januara, potvrđujući njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 3. novembra – što predsjednik Donald Trump odbija da prizna, tvrdeći da je to “prevara birača”.

“Kakva god da je situacija u Americi, jedno ih sve ujedinjuje – ogromna nespremnost da vide konstruktivan i poslovni razvoj odnosa između Rusije i Njemačke”, naglasio je Herdt.

Prema njegovim riječima, zbog situacije na energetskom tržištu, njemačka vlada sada „nema drugog izbora“ osim da podrži projekat Sjeverni tok 2.

Njemačka neće promijeniti svoj stav o Sjevernom toku 2 pod Bidenom, kaže Ministarstvo spoljnih poslova

Poslanik je govorio nakon što je njemački ministar spoljnih poslova Heiko Maas rekao u ponedjeljak novinskoj agenciji Deutsche Presse-Agentur (DPA) da Berlin neče popustiti pritisku Washingtona u sporu oko Sjevernog toka 2 čak ni nakon prenosa vlasti u SAD u januaru.

Pozivajući se na Sjeverni tok 2, Maas je naglasio da Berlin „ne treba da govori o evropskom suverenitetu ako se to shvata kao da mi u Njemačkoj  radimo sve u budućnosti onako kako to želi Washington“.

Iako se Berlin nada poboljšanju američko-njemačkih veza pod Bidenom, i dalje će ostati niz neslaganja, uključujući i pitanje Sjevernog toka 2, prema Maasu.

„Njemačka vlada neće promijeniti stav o Sjevernom toku 2“, istakao je on, dodajući „važno je da smo usklađeni po centralnim strateškim i geopolitičkim pitanjima, da smo na istoj strani terena“.

Kada bude završen, Sjeverni tok 2 će biti dvostruki cjevovod dužine 745 milja, koji godišnje prevozi oko dva triliona kubnih stopa gasa iz Rusije u Njemačku preko teritorijalnih voda ili isključivih ekonomskih zona Danske, Finske, Njemačke, Rusije i Švedske.

SAD i neki njihovi saveznici u Evropi protivili su se projektu tvrdeći da će povećati evropsku zavisnost od ruskog gasa. Moskva negira optužbe, rekavši da je projekat čisto ekonomski, i poziva SAD da ga ne politizuju.

Zakon o odobrenju za nacionalnu odbranu (NDAA), koji je nedavno usvojio američki Kongres, otvorio je put američkim sankcijama protiv Sjevernog toka 2. Rusija je više puta naglasila da namjera SAD da uvede sankcije na projekat nije ništa drugo do nelojalna konkurencija koja krši međunarodno pravo.