Oglasio se najpoznatiji američki strateg: Kissinger objavljuje novi svjetski poredak

Henry Kissinger, bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost tijekom predsjedanja Nixona i Forda, objavio je uvodnik u časopisu The Wall Street Journal u kojem analizira budućnost svjetskog poretka nakon pandemije Covida-19.

Unatoč svojoj dobi od 97 godina, koje će navršiti 27. svibnja, “profesor Henry”, autor bezbrojnih poznatih eseja kao što su „Diplomacija“ (1994.), „O Kini“ (2011.) i „Svjetski poredak“ (2014.), čak i neprijatelje uspijeva zadiviti svojom jasnoćom analize.

„Nadrealna atmosfera pandemije Covid-19 evocira me na vrijeme kad sam bio u 84. pješačkoj diviziji, za vrijeme bitke na Bulgi. Sada, kao i na kraju 1944., postoji osjećaj opasnosti, ali upućene ne posebno prema jednoj osobi, već opasnost koja udara slučajno i smrtonosno“, piše Kissinger.

“Ali postoji važna razlika između tog dalekog vremena i našeg. Američki otpor je onda bio ojačan krajnjom nacionalnom svrhom. Sada, u podijeljenoj zemlji, potrebna je efikasna i perspektivna vlada kako bi se u smislu globalnog dosega prevladale neviđene prepreke”, nastavlja Kissinger.

Prema bivšem američkom državnom tajniku, nakon koronavirusa ništa više neće biti isto.

“Kada se završi pandemija Covid-19, institucije mnogih zemalja će propasti. Je li ta presuda objektivno pravedna, to je nebitno. Realnost je da, nakon koronavirusa, svijet nikad neće biti isti”, primjećuje Kissinger.

Kissinger hvali Trumpa: “Dobro je obavio posao”

Poznati diplomata i politolog promovira rad američke administracije Donalda Trumpa.

“Američka administracija učinila je dobar posao i izbjegla je neposrednu katastrofu”, primjećuje Henry Kissinger.

“Posljednji test bit će provjeriti može li se zaustaviti širenje virusa. Ali napor američke administracije, koliko god bio golem i potreban, ne smije isključiti hitnu zadaću pokretanja prelaska s trenutnog na postkoronavirusni poredak u svijetu“. Vođe se suočavaju s krizom uglavnom na nacionalnoj osnovi, ali učinci virusa ne znaju granice. Iako će zdravstvena situacija biti privremena, politički i ekonomski preokreti koji su pokrenuti s virusom mogli bi trajati generacijama. Dakle, nijedna zemlja, čak ni Sjedinjene Države, ne mogu samostalno prevladati krizu“, piše bivši državni tajnik i strateg velikog zbližavanja SAD-a i Kine na štetu bivšeg Sovjetskog Saveza.

Oslanjajući se na Marshallov plan i Projekt Manhattan, Sjedinjene Države su, prema Kissingerovoj viziji, “dužne su uložiti značajne napore u tri sektora”.

„Prvo, moramo podržati globalnu otpornost na zarazne bolesti. Moramo razviti, nove tehnike i tehnologije za kontrolu infekcije. Gradovi, države i regije moraju se stalno pripremati za zaštitu svojih naroda od pandemija”, nastavlja Kissinger.

Ali to bi moglo sugerirati i trajno „izvanredno stanje“, čega se mnogi boje,  a još više da SAD pokušaju iskoristiti pandemiju da se po drugi put nametnu kao jedini i neupitni globalni lider novog svjetskog poretka. Stoga Kissingerove savjete treba uzeti s rezervom, posebno ako su poziv ostalim svjetskim silama da pristanu na nekakav savez u kojem bi glavnu riječ vodile SAD, što smo pojasnili u prošloj analizi na tu temu.

“Trenutna kriza? Još gora nego 2008. “

Osim rješavanja nužnih problema, SAD moraju biti u stanju nositi se i s gospodarskom krizom, koja je, prema Henryu Kissingeru, “složenija od one iz 2008. godine“.

„Kontrakcija koju je pokrenuo koronavirus ubrzava se i na globalnoj razini, po čemu se razlikuje od bilo kojeg događaja u povijesti. A potrebne mjere u javnom zdravstvu, poput društvenog distanciranja i zatvaranja škola i poduzeća doprinose ekonomskom padu. Stoga bi se s ekonomskim programima trebali nastojati umanjiti učinci predstojećeg kaosa na najugroženije stanovništvo na svijetu”, napisao je za The Wall Street Journal Henry Kissinger.

Također je ključno, prema Kissingerovoj tvrdnji, da se sačuvaju načela liberalnog svjetskog poretka.

„Pandemija je ponovno probudila anakronizam. Gledamo ponovno rođenje polisa i njegovih zidova u eri u kojoj prosperitet ovisi o globalnoj trgovini i kretanju ljudi. Demokracije svijeta moraju braniti i podržavati svoje prosvjetiteljske vrijednosti. Globalno povlačenje iz politike ravnoteže uzrokovat će raspad društvenog ugovora kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Povijesni izazov za vođe je upravljati krizom istovremeno graditi budućnost. Neuspjeh bi mogao zapaliti svijet”, zaključio je Henry Kissinger.

Ovu lucidnu kolumnu, naizgled punu dobrih namjera, treba dva puta pročitati, jer su mnoge vođe u svijetu upale u klopke  starog „profesora Henrya“. Možemo li mu zamjeriti? Ne, jer je henry Kissinger štitio i štitit će interese američkih elita i njihovih saveznika, do posljednjeg daha. U toj borbi nije birao sredstva i najopasniji je bio kada je govorio pomirljivim tonovima i nudio ruku prijateljstva.

Stoga, sretan vam skori rođendan gospodine Kissinger, ali ako svijet iznova treba graditi od polisa i njegovih zidina, neka bude tako. Ovaj liberalni nije „najbolji od svih mogućih svjetova“, čega je svjesno sve više nacija u svijetu, samo što neke imaju vođe koje se to ne boje reći, a druge „prevode“ marionete i podmićene sluge prekooceanskog režima.

Foreign Policy: Novi svjetski poredak nakon pandemije je neminovan

Atlantistička elita Covid-19 želi iskoristiti za nametanje „svjetske vlade“