OHCHR priznao „klimatske izbjeglice“ i otvorio put za migracije 150 milijuna ljudi

Prije smo mjesec dana smo pisali o zahtjevu njemačkih Zelenih da se „klimatskim izbjeglicama“ priznaju prava kao onima koji dolaze iz ratom zahvaćenih zemalja ili tražiteljima azila zbog kršenja njihovih „temeljnih ljudskih prava“. Potonja formulacija je postala toliko nejasna da su europske zemlje EU, na primjer, „kršenje ljudskih prava“ priznavale čečenskim teroristima ili odnedavno terorističkoj organizaciji Mujahedin-e Khalq, koja je u Iranu odgovorna za stotine ubojstava i ciljanih likvidacija znanstvenika i državnih dužnosnika.

Sada ovome treba dodati upravo ono što su tražili njemački Zeleni, ali na globalnoj razini. Naime, Odbor Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) je donio je odluku da zemlje članice Ujedinjenih naroda ne mogu u njihove zemlje porijekla vratiti one ljude koji su iz njih pobjegli „zbog po život ugrožavajućih posljedica klimatskih promjena“.

Ova kontroverzna presuda, donesena u atmosferi histerije o predstojećoj katastrofi, mogla bi stvoriti poplavu pravnih zahtjeva raseljenih ljudi širom svijeta.

Podsjetimo da trenutni saziv ovog odbora Ujedinjenih naroda čine predstavnici Tunisa, Latvije, Gvajane, Egipta, Japana, Južne Afrike, Mauritanije,  Kanade, Grčke, Čilea, Ugande, Slovenije, Portugala, Izraela, Francuske, Njemačke i Albanije.

OHCHR je donio presudu u slučaju Ioanea Teitiote koji je zatražio zaštitu Novog Zelanda jer mu je navodno u domovini Kiribati bio ugrožen život. Republika Kiribati je otočna državica u središnjem dijelu Pacifika, a navodno je u opasnosti da postane prva zemlja koja će nestati zbog porasta razine mora.

Presuda je sama po sebi čudna, jer OHCHR nije udovolji zahtjevu Teitiote, jer njegov život nije ugrožen i nije jasno kada će i hoće li zaista 33 koraljna otoka i morska grebena ukupne površine 800 četvornih kilometara, što je teritorij Kiribatija, „nestati preplavljeni vodenom masom“.

Međutim, Odbor za ljudska prava je otišao dalje i razmatrao problem na globalnoj razini i presudio da zemlje, ako prisilno vrate ljude u njihove zemlje ,a tamo klimatske promjene predstavljaju neposrednu prijetnju, mogu prekršiti „međunarodna ljudska prava“.

Kako će se određivati tko ima pravo, a tko ne na status izbjeglice, to će opet biti tema rasprava. U svakom slučaju, očekuje se da će u sljedećih desetak godina na desetine milijuna ljudi emigrirati iz svojih zemalja zbog suše i gladi, piše CNN.

OHCHR dao zeleno svjetlo za migracije skoro 150 milijuna ljudi

Ovdje treba pogledati i brojke. Prema istraživanju Svjetske banke iz 2018. bi 143 milijuna ljudi iz Južne Azije, subsaharske Afrike i Latinske Amerike uskoro mogli postati klimatski migranti.

Ovo su brojke prema kojima bi migrantski val s nešto više od milijun ljudi koji su 2015. ušli u EU na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel bio dječja igra.

Vrijedi istaknuti da je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) Kiribate naveo kao jednu od šest zemalja Tihog oceana koje su najviše ugrožene zbog porasta razine mora. IPCC navodi kako bi zbog erozije obale i onečišćenja slatkom vodom država Kiribati mogla bi postati nenastanjiva već 2050.

Ali tijekom rasprave u njemačkom Bundestagu se govorilo upravo o državama kao što su Tuvalu i Kiribati. Tada je bivša potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth, bez da je priložila dokaze svojoj tvrdnji i studije o hipotetskom nestanku malih pacifičkih država i kada će se ono dogoditi, eksplicitno tvrdila „kako se ne može dozvoliti da ti ljudi ostanu bez državljanstva“.

Ali baš kao što smo naveli, problem nisu Tuvalu i Kiribati, već ako se napravi presedan, što bi omogućilo desecima milijuna ljudi iz zemalja Južne Azije, subsaharske Afrike i Latinske Amerike da se pozovu na pravo dodjeljivanja izbjegličkog statusa na temelju klimatskih promjena.

Zanimljivo je i da prije godinu dana objavljena studija da Tuvalu više uopće ne tone u more, već naprotiv, postaje još veći. Možda je zbog ovih novih otkrića OHCHR odbio zahtjev Ioanea Teitiote, ali je potpuno nejasno zašto je u obrazloženju presude dodan dio koji naglašava „kako zemlje, ako prisilno vrate ljude u njihove zemlje, a tamo klimatske promjene predstavljaju neposrednu prijetnju, mogu prekršiti međunarodna ljudska prava“.

Na temelju kojih dokaza je donesena ova skandalozna o presuda, nije poznato. Jedino obrazloženje je da je ova odluka donesena u okruženju opće histerije „gretenizma“ koja ne dozvoljava nikakvu raspravu o ovom pitanju, što znači da je OHCHR na temelju dogme dao zeleno svjetlo za migracije skoro 150 milijuna ljudi.

CNN  | Njemački Zeleni traže prijem i priznavanje statusa milijuna klimatskih izbjeglica