Ostavka libanonskog premijera postavlja pitanja o budućnosti nastavka razgovora o pomorskom sporu s Izraelom

Kandidat za premijera Mustapha Adib najavio je da će se povući u subotu, rekavši uz to kako libanonske političke frakcije “nisu odbile politizirati proces formiranja vlade”. Adib je imenovan u kolovozu, nakon što je premijer Hassan Diab dao ostavku u previranjima koja su se dogodila nakon eksplozije u Beirutu, koja je usmrtila gotovo 200 ljudi.

Iznenađujuća ostavka mandatara Adiba postavlja pitanja o budućnosti libansko-izraelskih pregovora, posredovanih od strane SAD-a i usmjerenih na rješavanje dugogodišnjeg pomorskog spora dviju bliskoistočnih nacija.

Manje od 24 sata prije Adibove najave, glasnogovornik izraelskog ministra energetike Yuval Steinitz potvrdio je da su se dvije zemlje dogovorile o izravnim pregovorima te da bi pregovori trebali započeti sredinom listopada u libanonskom gradu Naquora, domu mirovnih snaga Ujedinjenih naroda koje su smještene u Libanonu.

U razgovorima, za koje se očekuje da će u njima posredovati visoki američki dužnosnik, vjerojatno državni tajnik za bliskoistočne poslove David Schenker, kako nalažu izraelski mediji, trebalo se razgovarati o klinu pomorskog teritorija na istočnom Sredozemlju bogatom resursima, koji se proteže na 860 kvadratnih kilometara, na obje zemlje.

U početku je Beirut želio da posrednici u razgovorima budu UN i SAD, ali je navodno, zbog izraelskog otpora, pristao na kompromis i složio se s time da izvjestitelj UN-a bude prisutan samo u svojstvu promatrača, dok će SAD biti jedini posrednik.

Očekivalo se da će ministar energetike Steinitz predstavljati izraelsku stranu, dok će predsjednik parlamenta Nabih Berri, koordinirajući s uredom predsjednika Michela Aouna, predstavljati libansku stranu.

Hezbollah, politička i militantna skupina koja ima značajan utjecaj u libanonskoj politici, izrazio je snažan otpor ideji razgovora s Izraelom i politički je podržao vladu Diaba, prije njegove ostavke koju je podnio u kolovozu, nakon smrtonosne eksplozije koja se dogodila u luci u Beirutu 4. kolovoza, koja je prouzročila gotovo 200 smrtnih slučajeva i dovela do uništenja većeg dijela središnjeg dijela grada. Diab je tijekom svog kratkog mandata kritizirao izraelsku vojnu agresiju na Libanon, a u srpnju je, nakon niza sukoba između Hezbollaha i izraelskih obrambenih snaga, optužio Tel Aviv za “opasnu vojnu eskalaciju”.

Predsjednik Aoun rekao je u srijedu na 75. sastanku Glavne skupštine UN-a da njegova zemlja “naglašava svoje puno pravo na svoje pomorske resurse” i ponovio Beirutov “poziv međunarodnoj zajednici na zaustavljanje kršenja libanonskog suvereniteta od strane Izraela”. Dodao je kako računa na napore UN-a i američko posredovanje u postizanju sporazuma o pomorskim granicama s Tel Avivom.

Prema izraelskom Kanalu 12, otkriće sporazuma o izravnim razgovorima uslijedilo je nakon što je Schneker posjetio to područje ranije ovog mjeseca. Schenker je obavio dvodnevno putovanje u Libanon, 3. i 4. rujna, ali se odbio sastati s vladinim dužnosnicima, razgovarajući samo s oporbenim čelnicima i pozivajući na reforme libanonskog sektaškog političkog sustava. Američki diplomat dodao je kako su Sjedinjene Države, nakon eksplozije u luci, pružile Libanonu pomoć u vrijednosti od oko 18 milijuna dolara. Svjetska banka procjenjuje da će sanacija štete iznositi više od 4,6 milijardi dolara.

Nakon Adibove ostavke, sudbina pregovora o pomorskoj granici postala je nejasna.

Libanon i Izrael imaju iza sebe više desetljeća loših odnosa; tehnički još su uvijek u ratu. Uz pomorski spor, Izrael i dalje zauzima pojas od 25 kvadratnih kilometara teritorija poznat kao Farme Shebaa. Taj teritorij Tel Aviv je zauzeo 1967. tijekom Šestodnevnog rata, dok je drugi dio anektirao 1981. Dvije zemlje su više puta ratovale, posljednji puta 2006. Hezbolah i izraelska vojska od tada su, zbog napetosti koja raste zbog pograničnih područja, neprestano izmjenjivali udarce: Hezbollahova taktika ”udari i bježi” nailazila je na izraelsko uzvraćanje artiljerijskim napadima i raketiranjem.