Osveta se servira hladna – Neočekivani udarac za američku ekonomiju dolazi iz Indije

Sve do sredine ovog tjedna se vjerovalo da uzajamni carinski i trgovinski rat vode SAD i Kina. Ona su 11. siječnja agencije potvrdile da će Indija od 31. siječnja početi naplaćivati 30% carina na američke poljoprivredne proizvode vrijedne 857 milijuna dolara, što je više od trećine godišnjeg poljoprivrednog uvoza iz Sjedinjenih Država. Zašto su indijske vlasti donijele tu odluku i zašto stručnjaci u ovoj odluci vide “ruku Pekinga”?

Iako je Kina i dalje glavna meta trgovinskog rata Washingtona, Donald Trump je već ozbiljno razljutio indijskog premijera Narendru Modija. Sve je počelo u ožujku 2018. kada je Donald Trump najavio 10% carina na sav aluminij kojeg uvoze SAD i 25% carina na čelik. Ova je odluka utjecala na metalurški sektor Rusije, Kine, EU, Japana i drugih zemalja, među kojima je i Indija, koja mora trpjeti pritiske i ucjene zbog vojno-tehnološke suradnje s Moskvom. Bijela kuća je u travnju ruskoj agenciji Rosoboronexport nametnula sankcije predviđene zakonom “Borbe sankcijama protiv neprijatelja Amerike” (CAATSA). Indijske banke su bile prisiljene zamrznuti 2 milijarde dolara, novac koji je služio za remont nuklearne podmornice “INS Chakra”, koju su indijske snage iznajmile od Rusije. Indija nije htjela riskirati da transakciju izvrši u dolarima.

Početkom svibnja prošle godine je američki predsjednik Trump najavio je povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom i obećao obnoviti sankcije protiv Teherana i svih koji rade s iranskim vlastima, uključujući Kinu i Indiju, glavne kupce iranske nafte.

Međutim, Trump je dao Pekingu i New Delhiju i još nekim kupcima morao dati 180 dana da pronađu nove dobavljače. Prema američkom State Departmentu, za isplate se morao koristiti poseban račun zemlje kupca, a prenesena sredstva je Iran mogao koristiti samo za nabavu humanitarne pomoći koju odobre SAD. Donald Trump nije pristao produžiti ovo razdoblje iz ljubaznosti, već nakon šest mjeseci pregovora, početkom studenog je izjavio izvor iz indijskog ministarstva vanjskih poslova.

Osveta je jelo koje se servira hladno

Zbog veličine svoje ekonomije, Indija ne može simetrično odgovoriti na američke carine i ulaziti u otvoreni sukob s Washingtonom kao Kina. Prema podacima Svjetske banke, indijski BDP je 2017. bio 2600 milijardi, a kineski  12 000 milijardi dolara.

Međutim, suočavajući se s agresijom Washingtona, Peking i New Delhi su prvi put iz ekonomskog sukoba prešli na koordinirane mjere protiv američkog pritiska, čak i ako su Indija i Kina u azijsko-pacifičkoj regiji strateški suparnici.

U međuvremenu su se New Delhi i Teheran dogovorili da se i trgovini naftom odreknu dolara i prebace na rupije. Posao se u novom financijskom okviru počeo provoditi od Nove godine, što je potvrdio izvršni direktor indijske javne banke UCO Charan Singh.

Ranije je sličan sporazum Indija postigla s Rusijom. Početkom studenog je ruski potpredsjednik vlade Jurij Borisov priopćio kako će Indija ruske proturaketne sustave S-400 platiti u rubljama. Dugoročno se trgovina u nacionalnim valutama planira proširiti i na civilne proizvode. U praksi, to znači da Indija za razmjenu glavnih proizvoda u vanjskoj trgovini više ne ovisi o američkoj valuti.

Nakon Rusije je došla na red Kina. Ministri vanjskih poslova Kine i Indije, Sushma Swaraj i Wang Yi, sastali su se 21. prosinca u New Delhiju. Mediji o tome nisu govorili, ali sigurno nije slučajnost da je dva tjedna kasnije Indija najavila uvođenje novih carina na uvoz američkih jabuka, badema, oraha, leće i slanutka.

New Delhi je od početka znao da bi Washington s vremenom carine mogao proširiti na različite proizvode od čelika i željeza na bornu kiselinu, dijelove cijevi i motocikle.

Prošle jeseni je Peking je uveo 25% carina na američke poljoprivredne proizvode, što je ozbiljno utjecalo na američke poljoprivrednike koji opskrbljuju Kinu pšenicom, kukuruzom, mliječnim proizvodima i svinjetinom. Najviše je pogođeno tržište soje. Američki izvoz u soje Kinu se smanjio za 98%, što je dovelo do krize zbog prekomjerne proizvodnje, jer soja čini gotovo 60% ukupnog američkog izvoza u Kinu. Jednostavno nije bilo mjesta za skladištenje. Čak i kada je cijena zakupa skladišta porasla za 40% u odnosu na prethodnu godinu, sva su bila puni soje koju nitko ne želi. Poljoprivrednici su bili primorani da zaoravanjem unište urod.

Sada se ista sumorna perspektiva nazire i zbog indijskih carina, a poljoprivredne savezne države su bile glavna podrška Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima 2016. Na sljedećim izborima je malo vjerojatno da će Donald Trump moći računati na njihovu podršku.

Da bi popravila situaciju, Bijela kuća je usvojila program pomoći za poljoprivrednike u iznosu od 15 milijardi dolara. No, obični farmeri od toga još nisu vidjeli ni centa. Naime, zbog sporova s predsjednikom oko izgradnje zida na meksičkoj granici, senatori su u proračunu za 2019. odbili potvrditi ove subvencije i sada su svi javni izdaci zamrznuti na neodređeno vrijeme, uključujući program podrške za poljoprivrednike.

Jasno je da čelnici i visoki dužnosnici Indije i Kine prošle godine nisu slučajno održavali nekoliko sastanaka, od kojih je onaj u New Delhiju 21. prosinca bio posljednji u nizu. Nakon godina neprijateljstva i teritorijalnih sporova, sada se dvije najveće ekonomije u azijsko-pacifičkoj regiji, koje čine 20% američkog uvoza i 12% američkog izvoza, sučeljavaju s Washingtonom u tandemu, što znači da Donald Trump ove godine sigurno s lakoćom neće poboljšati negativnu bilancu vanjske trgovine.

Posebno je znakovito da je new Delhi nove carine najavio dva dana nakon što je Washington poručio kako će krajem siječnja u New Delhi poslati pregovarački tim koji bi s indijskim dužnosnicima trebao razgovarati o uvoznim carinama koje je Indija prošle godine naplaćivala ili povlačila na pametne telefone, bazne stanice, pametne satove, patrone s tintom za pisače i druge ICT proizvode. Sastanak je dogovoren za 24. siječnja i američki tim će lobirati za njihovo ukidanje.

“Američki dužnosnici trebali bi se susresti s indijskim dužnosnicima iz Ministarstva elektronike i informatike (MeitY). Sjedinjene Države već su se u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zalagale da dužnosti koje Indija nameće mobilnim telefonima i na druge ICT proizvode, što je u suprotnosti s njezinim multilateralnim obvezama”, rekao je dužnosnik američke vlade za The Hindu Business Line.

Indija je od srpnja 2017. naplaćivala carine na mobilne telefone i neke druge ICT proizvode od 10 posto, a kasnije ih je povećala na 15 posto. Unatoč prosvjedima nekoliko članica Svjetske trgovinske organizacije, uključujući SAD, EU i Japan, carine na mobitele su prošle godine dodatno povećane na 20 posto.

SAD tvrde kako su prema sporazumu Svjetske trgovinske organizacije za većinu stavki, uključujući mobilne telefone, uključenih u IT sporazum (ITA) carine moraju biti nula. Indija i SAD su dio ugovora kojeg su zemlje potpisale 1996. godine.

No, Indija odbija ukinuti uvozne carine, jer smatra da domaćim proizvođačima treba zaštita, baš kao što Trump smatra da zaštitu trebaju američki proizvođači.

Iako SAD ne žele prihvatiti ovaj argument, Indija tvrdi kako ICT stavke nisu dio spomenutog ugovora, jer su se mnoge od njih, uključujući pametne telefone, razvile tijekom posljednja dva desetljeća i nisu ni postojale 1996. godine.

Sada će Washington moći kombinirati pregovore o ICT proizvodima s onima za izvoz svojih poljoprivrednih proizvoda u Indiju, ali je odavno jasno da se s premijerom Narendrom Modijem i njegovim ministrima ne može razgovarati s pozicije sile.

Live StreamTV / The Hindu Business Line