Otkriven novi “agent Kremlja” – Francuski predsjednički kandidat François Fillon

Nedavno je ministar britanskih oružanih snaga, Mike Penning, optužio vođu britanskih laburista, Jeremya Corbyna, da je ništa manje nego “suradnik Kremlja”, jer je pozvao na okončanje eskalacije napetosti između NATO pakta, Rusije i Europske unije.

Sada je ovu titulu “zaslužio” francuski predsjednički kandidat François Fillon, koji je izjavio da sankcije “nisu slomile” narod Rusije, a podsjetio je i da Rusija nije dozvolila teroristima “Islamske države” da zauzmu Damask.

“Rusija je zemlja koja nema demokratsku tradiciju, ali ima nuklearno oružje. Postoje dvije opcije: ili ćemo pokušati postići sporazum s Rusijom, ili ćemo joj se suprotstaviti. Tko bi želio sukob s Rusijom?”, pitao je bivši premijer Francuske.

On je naveo “kako je Rusija velika zemlja i ne može je se olako tretirati”, citirajući Le Monde prenosi englesko izdanje portala News Front.

Fillon je dodao “kako je naivno vjerovati da će se ruski narod moći slomiti pomoću ekonomskih sankcija.”

Pozvao je i na obnovu odnosa s Moskvom.

“Europa i Rusija moraju uspostaviti novo ekonomsko partnerstvo, što je strateško pitanje za budućnost Europe i ti odnosi trebaju biti obnovljeni. Treba održati konferenciju o novom sigurnosnom okruženju u Europi”, rekao je Fillon, te naglasio:

“kako većina zapadnih elita ne razumije da akcije Rusije nisu dopustile da ISIL zauzme sirijsku prijestolnicu”.

Zapad je, po njegovom mišljenju, “živio u iluziji o demokratskoj sposobnosti sirijske opozicije, zbog čega je izgubio kontrolu nad situacijom, a “ključeve u ruke” su uzeli Moskva, Teheran i Ankara. 

Prema Fillonu, “Europa je pogriješila što je požurila s pokušajima da s vlasti ukloni sirijskog predsjednika Bashara Al-Assada“ i pozvao je europske lidere da se opreznije koriste izjavama o navodnim “ratnim zločinima” u Aleppu.

“Nažalost, rat sigurno nije čista stvar. Ali Rusija ima strategiju, a mi je nemamo”, zaključio je Fillon.

Rekao je i da za poboljšanje odnosa s Rusijom treba riješiti “ukrajinsko pitanje“, pozivajući Moskvu i Kijev na provedbu Sporazuma iz Minska.

Podsjetimo da su, uz Berlin, Moskva i Pariz jamci sporazuma strana sukoba u Donbasu, ali Rusija nije strana zadužena za provedbu sporazuma.

Fillon je rekao da je pozivanje Ukrajine i Gruzije u NATO neodgovorno, jer te dvije zemlje, po njegovom mišljenju, “neće ući ni u Europsku uniju, ni u NATO pakt, jer Washington neće prihvatiti agresivne države na svojim granicama”. 

“Je li Zapad uvijek bio pouzdan? Zapad je napravio mnogo grešaka u dijalogu s Moskvom. Prevario je Ruse u Libiji, na Kosovu i omeo ekonomsku suradnju s EU, a sada se daju neodgovorne izjave o mogućnosti ulaska u NATO bivših sovjetskih republika, Ukrajine i Gruzije, koje graniče s Rusijom. Rusija također snosi veliku odgovornost, ali nije sama. Sjedinjene Američke Države su pogriješile na Bliskom istoku i dijelom su odgovorne za tamošnju situaciju”, rekao je Francois Fillon.

“Napravili smo puno pogrešaka. Ja ozbiljno vjerujem da Rusija sve pamti. I ako mi možemo vratiti Rusiju razumnijim stavovima, to vrijedi pokušati”, rekao je francuski predsjednički kandidat.

Prema njegovim riječima, NATO je potreban, ali neće štititi Europu od “islamskog totalitarizma”, jer Washington, koji upravlja NATO paktom, ne rješava probleme.

Fillon je pozvao na stvaranje “europskog obrambenog saveza”, koji neće biti “jedinstveni europski obrambeni sustav”. Također je rekao da Europa treba uspostaviti fond “koji će osigurati i financirati troškove za vanjske intervencije, budući da američka politika, koja upravlja NATO paktom, nema rješenje protiv “islamskog totalitarizma”.

“S Trumpom ili bez njega, Europa mora izgraditi vlastitu obranu”, rekao je Filllon.

Zanimljivo je da ove izjave dolaze u trenutak kada su agencije objavile da je prošli tjedan čelnica francuskog Nacionalnog fronta, Marine Le Pen, po prvi put u popularnosti premašila Fillona.

Ankete, koje treba uzeti s rezervom, Fillonu daju 23 do 25 posto glasova, zbog čega je pao na drugo mjesto, dok je prva  Marine Le Pen s 25 do 26 posto glasova, govori anketa koju je provela agencija Ipsos Sopra Steria. Emmanuel Macron iz pokreta “En Marche!” je na trećem mjestu s 19 do 21 posto.

Naravno, promjene u postotcima će ovisiti o eventualnom kandidatu Socijalističke stranke, koji još nije imenovan. Kandidat stranke bi mogao biti bivši premijer Manuel Valls ili bivši ministar obrazovanja Benoit Hamon.

Fillon je dovoljno iskusan i zna koliko se trend promijenio u posljednjih godinu dana, da ne bi bio svjestan stvarne opasnosti od Marie Le Pen, koja može postati logičan nastavak procesa koji je doveo do pobjede Brexita i Trumpa.

Iako je kampanju Fillon započeo kao umjereno desni konzervativac, ipak je bio pozitivno osvježenje u odnosu na korumpiranog prevaranta Sarkozya. No sada je došao na otvoreni teren euroskepticizma, na kojem caruje Marie Le Pen.

François Fillon i Marine Le Pen bez sumnje imaju više šanse za pobjedu od bilo kojeg socijalističkog kandidata, ako se s njim nađu u drugom krugu. Međutim, ne isključuje se mogućnost da se u drugom krugu nađu Fillon i Le Pen, gdje Fillon može računati da će dio socijalista glasati za njega, samo kako bi spriječili dolazak na vlast Marine Le Pen.

No, još nitko nije proveo ozbiljna istraživanja koliko je euroskepticizam “zarazio” tabor “socijalista”, stoga se može dogoditi da baza francuske ljevice nastavi trend pobune protiv globalizacije, što bi značilo pobjedu još jednog “politički nekorektnog kandidata”.

Fillon vjerojatno zbog toga pokušava preuzeti dio programa Marine Le Pen, a rezultat je da već dva službena kandidata za francuskog predsjednika otvoreno zagovaraju obnovu veza s Moskvom i preispitivanje ranijih politika europskih kancelarija.

Ova retorika je u oštrom proturječju s politikom protekle tri godine, koju su promicali Merkel, Hollande i Cameron.

U biti Fillon ne govori ništa novo, jer je sve već rečeno od strane Marine Le Pen. No, važno je shvatiti i da retorika često odstupa od realne politike. To će se vidjeti u veljači i ožujku, kada dođe do prvih službenih kontakata Rusije s Trumpom.

Ipak, izjava francuskog političara je otvorila pitanje Ukrajine, jer sve više europskih političara ukazuje na uzaludnost modernizacije Ukrajine i njezinu beznačajnost u kontekstu odnosa između Europske unije i Rusije. Za one koji se u Kijevu još drže imidža Ukrajine kao europskog središta ovo je težak udarac, posebice jer ga se ne može pripisati propagandi Kremlja.

No, Fillon je drugim riječima samo potvrdio očigledno i da Ukrajina i Gruzija, kao ni Moldavija, ne mogu ući u NATO iz prostog razloga što Statut NATO pakta nalaže da nove zemlje moraju biti teritorijalno cjelovite i ne smiju imati neriješene sporove, posebno ne “zamrznute sukobe”. Gruzija ne može u NATO zbog Južne Osetije i Abhazije, Ukrajina zbog Krima i trenutno zbog Donbasa, a Moldavija zbog Pridnjestrovlja, iako se Kišinjev s novim predsjednikom udaljava od euro-atlantskih integracija. Dakle, Fillon je u tom smislu mogao pročitati i pravila ulaska u NATO, ali je ovako formuliranom izjavom izazvao oštrije reakcije zagovaratelja demokratizacije Ukrajine i Gruzije.

Nakon svega, nikoga ne bi trebalo iznenaditi da, nakon Marie Le Pen i Jeremya Corbyna, François Fillon također bude proglašen “agentom Kremlja”.