Parlament EU traži financijske i druge blokade protiv Rusije

Rezoluciju, koja preporučuje uklanjanje Rusije od SWIFT-a, zaustavljanje kupnje ruske energije i druge oštre mjere, podnijela je skupina zastupnika iz Istočne Europe u Europskom parlamentu. Uz tvrdnje da se Rusija možda priprema za “invaziju na Ukrajinu”, rezolucija nastavlja optuživati Moskvu za litaniju drugih zločina.

Europski parlament u Bruxellesu donio je rezoluciju kojom prijeti nizom oštrih mjera u slučaju ruske agresije na Ukrajinu. Mjera, koju su podnijeli zastupnici iz Poljske, baltičkih država i Rumunjske, donesena je u četvrtak s 569 od 705 članova parlamenta. 67 je bilo protiv, a 46 je bilo suzdržano.

Uz prijetnje da će Rusiju isključiti iz sustava plaćanja SWIFT i u potpunosti zaustaviti kupnju ruske nafte i plina, rezolucija navodi da će “sva imovina ruskih oligarha u EU koji su bliski ruskim vlastima i njihovim obiteljima u EU” biti zamrznuta i da će im biti otkazane vize u slučaju ruske agresije na Ukrajinu.

Nacrt rezolucije od pet stranica dostupan dan ranije na internetskoj stranici Europskog parlamenta, optužio je Moskvu za širok spektar zločina od početaka 2000-ih, od kršenja ljudskih prava i zatvaranja oporbenog vlogera Alekseja Navaljnog do korupcije i navodnog “unutarnjeg rata s vlastitim narodom,” kojeg vodi Kremlj do sustavnog ugnjetavanja oporbe. Spominje se i incident sa Skrpialjom, pa tako i miješanje u izbore, propaganda i širenje dezinformacija u ruskom tisku i namjerno širenje tih zlonamjernih informacija o EU, mnoštvo destabilizirajućih i subverzivnih djelovanja u Europi, pa čak i za agresivno ponašanje ruske vojske. Za eksplozije u češkom skladištu oružja, koje su se dogodile 2014. godine, optužena je Moskva.

Iako Rusiju krivi za ukrajinski sukob, u rezoluciji se ne spominje uloga EU u pomaganju Sjedinjenim Državama u poticanju ukrajinske krize do koje je došlo krajem 2013. i početkom 2014., niti se spominje državni udar održan u Kijevu u veljači 2014., koji je na kraju doveo do referenduma na Krimu o odvajanju od Ukrajine i ponovnom pridruživanju Rusiji, do krvavih sukoba na istoku zemlje i prekida odnosa između Kijeva i Moskve.

Rezolucija također poziva Rusiju “neka se drži provođenja odredbe sporazuma iz Minska,” kojima se želi okončati rat u Ukrajini, unatoč činjenici da Moskva služi samo kao jamac pridržavanja sporazuma iz 2015., kojim se želi okončati rat između Kijeva i pobunjenih snaga na istoku zemlje, uz veću autonomiju samoproglašenih regija. Moskva već dugo krivi ukrajinske vlasti za neispunjavanje svojih obveza prema Sporazumu o autonomiji. Zakonodavci iz Kijeva nisu uspjeli podnijeti potrebne zakone u parlamentu Rada tijekom šest godina nakon potpisivanja sporazuma iz Minska.

U širokom intervjuu za Sputnjik koji je obavljen u srijedu, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ukazao je na “sramotne” izjave ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog o tome da su sporazumi iz Minska “beskorisni,” nakon čega je odbacio svaki pokušaj ponovnih pregovora o sporazumima, upozoravajući da će to dovesti do krvoprolića u regiji Donbas.