Pentagon je navodno razmišljao o stalnoj radnoj grupi mornarice u stilu Hladnoga rata na Tihom oceanu, kako bi se suprotstavio Kini

Administracija Bidena dramatično je pojačala američki vojni trag u azijsko-pacifičkoj regiji posljednjih mjeseci, raspoređujući četverostruke udarne skupine na južno i istočno kinesko more za zadatke ”slobode plovidbe” i udvostručujući izviđačke letove nad kineskim vodama.

Američka vojska razmišlja o stvaranju stalne mornaričke radne skupine na Tihom oceanu “kako bi se suprotstavila Kini” i “pokazala mišiće” u oštrim govorima predsjednika Joea Bidena o Pekingu, izvještava Politico, pozivajući se na dvije osobe za koje je rečeno da su upoznate s raspravama.

Izvori medija kažu da će radna skupina biti oblikovana po uzoru na trajno raspoređivanje pomorskih snaga sa sjedištem u NATO-u, koja je stvorena u Atlantiku 1968. godine, kako bi se ”suprotstavila Sovjetskom Savezu”, poznatu kao Stalne pomorske snage Atlantika. Ta snaga trenutno raspoređuje između četiri i šest razarača, fregata i pomoćnih brodova, a osmišljena je kako bi zapadnom bloku pružila mogućnost trenutnog reagiranja.

U svom vrhuncu atlantske snage uključivale su do deset brodova, koji su joj bili raspoređeni čak šest mjeseci. Nakon 1991. i sovjetskog raspada, sila se pokazala korisnom u provođenju NATO-ove izgradnje novog poretka kojim dominira Zapad, u Europi, uključujući organiziranje pomorske blokade protiv Jugoslavije tijekom ratova na području bivše Jugoslavije. Kasnije su snage također sudjelovale u globalnoj kampanji protiv somalijskih gusara.

S planovima pacifičke radne skupine, Pentagon također navodno razmišlja o stvaranju posebno imenovane vojne operacije u regiji kako bi Ministarstvo obrane moglo upumpati više novca i sredstava iz vojnog proračuna za rješavanje “kineskog problema”. Američka vojna potrošnja iznosila je 2021. godine preko 705 milijardi dolara. Zakonodavci žele dodatnu potrošnju za fiskalnu 2022. godinu.

Dužnosnik Pentagona potvrdio je da vojska “razmatra niz prijedloga u Indo-Pacifiku i diljem departmana, kako bi se bolje sinkroniziralo i koordiniralo naše aktivnosti”, ali nije posebno komentirao izviještene planove za pacifičku radnu skupinu.

Također ostaje nejasno bi li moguće nove snage uključivale samo američke brodove ili brodove drugih regionalnih država. Pentagon o tome još nije izvijestio Kongres.

Vijest dolazi usred najnovijeg raspoređivanja američke udarne skupine u Južnokineskom moru, strateškom pomorskom teritoriju bogatom resursima, na velike dijelove polažu Kina, Vijetnam, Malezija, Brunej, Filipini i Tajvan. Zemlje regije započele su rad na stvaranju regionalnog kodeksa ponašanja u Južnokineskom moru 2011. godine nakon desetljeća rasprava i sukoba, uključujući vojne sukobe. Washington je pokušao sabotirati ove pregovore proglašavajući more “pitanjem američkog nacionalnog interesa” i stvarajući mrežu bilateralnih saveza s regionalnim državama kako bi im pomogao da ospore kineske tvrdnje.

Uz to, SAD plovi pod okriljem operacije ”slobode plovidbe” u osporavanim vodama, navodno kako bi podržao “slobodan protok trgovine” i “međunarodni poredak zasnovan na pravilima”. Kina kaže da su ove misije ilegalne i usmjerene na pritisak na Peking.

Washington je također prijetio postavljanjem zemaljskih balističkih raketa u domet na 500 do 5.500 km na pacifičkim teritorijima, nakon povlačenja iz Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa s Rusijom 2019. godine.

Udarna skupina brodova, koju je predvodio USS Ronald Reagan, u utorak je ušla u Južnokinesko more. To je najmanje četvrto takvo raspoređivanje otkako je Joe Biden postao predsjednik u siječnju, a posljednjih mjeseci popraćen je “bez presedana” porastom izviđačkih letova SAD-a nad morem. Prema jednoj procjeni, SAD su više nego udvostručili špijunske letove u regiji samo u svibnju između 2020. i 2021. godine.

Sjedinjene Države već upravljaju s gotovo 400 vojnih baza u zemljama koje okružuju Kinu, s oko 130.000 američkih vojnika smještenih u indo-pacifičkoj regiji. Te snage uključuju masovne, u veličini od 50.000 vojnika Sjedinjenih Država,  koji su prisutni u Japanu, otkad su SAD okupirale otočnu državu na kraju Drugog svjetskog rata 1945., u Južnoj Koreji, gdje je sjedište oko 23.500 vojnika, na Filipinima, u Singapuru, kao i Pomorska služba za podršku Diega Garcije na britanskom teritoriju Indijskog oceana.

400 US military bases surround China.
130,000 US troops are stationed in the Indo-Pacific.
US warships regularly enter the South China Sea.

China has no corresponding chain of military bases and does not send warships to roam around California's coast.

China is not a threat! pic.twitter.com/1lDfIHjEP5

— Fiona Edwards – #BlackLivesMatter (@Fio_edwards) June 14, 2021

Kina ima jednu prekomorsku vojnu bazu, u Džibutiju, u Africi.