Planom svrgavanja Eva Moralesa su upravljali zločinački CANVAS i nevladine udruge

Nakon što je na izborima 20. listopada Evo Morales pobijedio na predsjedničkim izborima u Boliviji, pokrenuta je kampanja za njegovo svrgavanje, unaprijed pripremljen plan kojeg su osmislili „prodemokratski aktivisti“ Bolivije povezani s organizacijom CANVAS Srđe Popovića, poznate po dizajniranju planova za razne prevrate i „Obojene revolucije“ u svijetu, počevši s onom u Beogradu 5. listopada 2000.

Evo Morales je na zahtjev generala Williamsa Kalimana i vojnog i policijskog vrha podnio ostavku i trenutno se nalazi izvan domovine. Zrakoplov s bivšim predsjednikom Bolivije Moralesom napustio je zračni prostor Bolivije, napisao je na Twitteru ministar vanjskih poslova Meksika Marcelo Ebrard, te dodao kako se prema postojećoj međunarodnoj konvenciji Morales se nalazi pod zaštitom Meksika.

„Njegov život i zdravlje nisu u opasnosti“, dodao je ministar Ebrard.

Morales je ranije priopćio kako se namjerava uskoro vratiti s još većom snagom i energijom.

„Braćo i sestre, krećem za Meksiko, zahvaljujući vladi tog bratskog naroda koji nam je dao azil kako bi sačuvao naše živote. S bolom napuštam zemlju iz političkih razloga, ali ću pratiti situaciju. Uskoro ću se vratiti s velikom snagom i energijom“, napisao je Morales na Twitteru, iako je operacija svrgavanja tako dobro odrađena da je njegov povratak u bliskoj budućnosti vrlo upitan.

U međuvremenu je i ministar obrane Bolivije Javier Eduardo Zavaleta također podnio ostavku. Rekao je kako on i Morales, kao glavni zapovjednik vojske Bolivije, nikada nisu izdali naređenja vojnicima i mornarima da dignu oružje na svoj narod, niti će to ikada uraditi.

„Ako sada vojska koristi oružje protiv naroda, odgovornost za to je na onima koji su donijeli tu odluku“, dodao je Zavaleta.

Ranije je zapovjednik Glavnog stožera vojske Bolivije, general Williams Kaliman izjavio „“da se vojska na molbu policije pridružila održavanju reda na ulicama.

Međutim, završni čin svrgavanja Moralesa i prisiljavanje da podnese ostavku je posljedica dugog i mukotrpnog rada nevladinih udruga u zemlji povezanih s organizacijom CANVAS Srđe Popovića i njegovih financijera.

Istaknuta osoba u tom procesu je Jhanisse Vacca Daza, koja je tijekom susretu s Popovićem u svibnju prošle godine na svom Facebooku napisala: “Trenutno sam u nebu.“

Čestitke Trumpa „slobodarskom narodu i vojsci Bolivije“

Američki predsjednik Donald Trump je jučer rekao da je zadovoljan prisilnom ostavkom bolivijskog predsjednika Eva Moralesa u kojoj vidi “snažno upozorenje upućeno nezakonitim režimima u Latinskoj Americi”, pohvalivši pritom vojsku.

“Sjedinjene Države pohvaljuju bolivijski narod zbog toga što želi slobodu i bolivijsku vojsku zato što je poštovala svoju zakletvu da neće štititi samo pojedince, nego i bolivijski ustav. Ovi događaji su snažan znak upozorenja nezakonitim režimima u Venezueli i u Nikaragvi da demokracija i volja naroda uvijek pobjeđuju”, rekao je Trump, sugerirajući da se obruč oko Nicolasa Madura i Daniela Ortege sve više steže, iako najnovija izborna pobjeda peronista u Argentini i pobune u Čileu i početak velikih prosvjeda u Brazilu sugeriraju da rekolonizacija latinske Amerike neće teći tako glatko kako su vjerovali stratezi u Washingtonu.

Rusija: Morales je svrgnut državnim udarom

Za Moskvu nema dvojbe. Svrgavanje Eva Moralesa u Boliviji je državni udar.

Rusija je duboko zabrinuta time što su se događaji u Boliviji razvijali po obrascu insceniranog državnog udara, bez obzira na to što su vlasti zemlje pokušavale pronaći konstruktivno rješenje na bazi dijaloga, navodi se u komentaru ministarstva vanjskih poslova Rusije.

„Izražavamo duboku zabrinutost što je tijekom unutarnje političke krize u zemlji spremnost vlade za konstruktivnim rješenjem na bazi dijaloga bila zbrisana razvojem događaja po obrascu insceniranog državnog udara“, priopćila je službena Moskva.

Naglasili da Rusija računa na odgovornost političkih snaga Bolivije i poziva ih da pronađu izlaz iz unutarnje političke krize na temelju ustava.

Iako dobro zna da to neće biti tako, Moskva je službeno priopćila kako računa na odgovoran pristup svih članica međunarodne zajednice, susjeda Bolivije, utjecajnih država izvan regije i međunarodnih organizacija.

„Moskva sa zabrinutošću prati dramatičan razvoj događaja u Boliviji, gdje je val nasilja kojeg je pokrenula opozicija spriječila Eva Moralesa da završi predsjednički mandat“, zaključuje se u priopćenju MVP Ruske Federacije, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je izrazio nadu da neće biti miješanja izvana u rješavanje krize u Boliviji.
Kao što smo ranije spomenuli u kontekstu krize u Siriji, službene izjave treba uzimati s rezervom, jer su u Rusiji itekako svjesni da će sljedeća meta biti Venezuela i Nikaragva, dvije zemlje koje su saveznice Rusije i Kine, zbog čega su ruski mediji jučer veliku pozornost dali događajima u Boliviji.

Operativci kampanje svrgavanja Moralesa

U ovu skupnu spadaju razne nevladine udruge, među kojima se ističe Jhanisse Vaca Daza, koja se predstavila kao „ekološka aktivistica“ i za požare u Amazoniji je uspjela okriviti predsjednika Moralesa. Naravno, ovo je apsolutno netočno, između ostalog i zato što bivši predsjednik dolazi iz redova autohtonih naroda, provodio je politiku zaštite okoliša od korporativnih interesa i sve ono što nije išlo u prilog bogatim zemljoposjednicima koji su stvarni vladari nekih provincija.

Međutim, kao i u bilo kojoj „Obojenoj revoluciji“ nije važno ono što jeste, već što se uspije nametnuti kao „istina“, a tu su Jhanisse Vaca Daza i Srđa Popović odradili odličan posao.

Inicijativa Daze protiv vlade Bolivije Evo Moralesa, koju ona redovito opisuje kao “autoritarni režim”, je osmišljena da bude apsolutno nevina i ona je promovirala „spas Amazonije i očuvanje ekosustava“. Istovremeno je na svojim računima na društvenim medijima Moralesa prikazivala kao “diktatora” s brkovima u stilu Hitlera, uvijek uz poklič: „Ne!“. Kad su izbili požari u Amazoniji, njezina se strategija promijenila i počeo se koristiti hashtag #SOSBolivia.

Daza i njeni saveznici su se mobilizirali da iskoriste ekološku krizu do maksimuma, usprkos izvješćima vlade Bolivije da je više od 85 posto požara ugašeno u oko samo osam dana operacija.

Čak je i NASA u svom izvješću navela da su se požari širili svugdje, najviše u Brazilu, ali ne i u Boliviji.

No, zagovornici svrgavanja Moralesa i njegove vlade su koristili stare recepte koji se desetljećima koriste protiv Venezuele, Nikaragve i Kube.

U srcu kampanje #SOSBolivia nalazi se malo poznata nevladina organizacija nazvana „Rios de Pie“, ili Stalne rijeke, koji je prije tek nešto više od godinu dana osnovala Jhanisse V. Daza, samoprlogašeni „borac za ljudska prava“. Dok se hashtag širio putem interneta, Dazina organizacija je počela objavljivati vrhunski urađene ikonfografije i fotomontaže, optužujući bolivijsku vladu za širenje požara.

Drugi glavni cilj Daze i njezinih saveznika bio je jačati bijes u inozemstvu, posebno među takozvanim salonskim „ljevičarima“ na Zapadu, te mobilizirati klimatske aktiviste protiv Bolivije. Ove moćne skupine, koje se brinu za izumiranje rijetkih vrsta i emisije CO2, pozvale su na mitinge ispred bolivijskih veleposlanstava ovog vikenda širom Europe. Neke bivše kolonijalne europske sile su nakon govora Jhanisse Daze za TEDx u veljači, kada je izložila “strategiju nenasilne borbu” u pristupu svrgavanju Moralesa, odgovorile financiranjem njene udruge. Na primjer, španjolsko veleposlanstvo u Boliviji je dalo novac za njenu kampanju.

Ali Jhanisse Daza je sve samo ne „ljevičarka“ i pravom smislu te riječi. Njezin LinkedIn sakriva svoje protuvladine aktivnosti, tvrdeći da se „Rios de Pie trenutno bori protiv Moralesovog režima i organizira obične građane da svoja prava brane nenasilnim prosvjedima”.

Daza ima bolivijsku putovnicu i kao rodni grad navodi glavni grad države Sucre, ali je značajan dio svoje obrazovne i profesionalne karijere provela u Sjedinjenim Državama. Pohađala je Državno sveučilište u Kentu, Ohio, gdje joj je diplomska teza bila usredotočena na “Autoritarne režime u Južnoj Americi”, a nakon toga je završila akademske programe u Velikoj Britaniji i Čileu. Studirala je i u elitnoj Harvard Kennedy školi, sudjelujući u programu ” Vodeći nenasilni pokreti za društveni napredak”.

U njenom aktivizmu u Boliviji joj je veliku podršku dao CANVAS Srđe Popovića, bivši vođa srbijanske grupe za promjenu režima „Otpor“. Popović ju je promovirao na Twitteru, optužujući Boliviju za “loše upravljanje” i “ekološku katastrofu”.

Baš kao i njezine kolege u drugim zemljama na koje su meta SAD-a, Jhanisse V. Daza prikriva cinične ambicije za svrgavanje legitimne vlade krinkom humanitarne dobre volje, tvrdeći kako se brine za autohtone narode i druge marginalizirane skupine, upravo one koji su najviše koristi imali od Moralesovog predsjedanja.

No, njezine sumnjive tvrdnje da prvi autohtoni predsjednik na svijetu ne brani interese autohtonih naroda Bolivije nikome nije upala u oči. Starosjedilačke skupine u Boliviji podržale su Moralesovu kandidaturu širokim marševima tijekom posljednja tri izbora, a ta se podrška uglavnom planira nastaviti.

Na sam dan ostavke su sve skupine autohtonih naroda najavile veliki marš na glavni grad Bolivije, ali ih je ostavka zatekla na putu za Sucre.

Jasno je da vladine agencije i razne zaklade u Sjedinjenim Državama i njihove marionete, petokolonaške nevladine udruge diljem svijeta, za cilj nemaju jamčiti mir i prosperitet naroda za koje se navodno bore. U slučaju Bolivije je u tijeku restauracija desničarske vlade nametnute izvana. Kada govorimo o desničarskim vladama u Latinskoj Americi, to su u pravilu vlade sastavljene od predstavnika bogatih zemljoposjednika i poduzetnika povezanih sa Zapadom, ostataka bivših fašističkih vojnih hunti i neoliberalne političke elite koja je vladala ’90-ih.

Nova vlada u Boliviji, osim ako ne dođe do nevjerojatnog obrata, dobit će zadaću da reprivatizira bogatstvo zemlje i uguši žarišta otpora koja su najveća među autohtonim narodima u ruralnim dijelovima zemlje.

Kolika je odgovornost samog Moralesa za sve što se dogodilo? Velika, gotovo neoprostiva. Evo Morales je s ciljem nacionalne pomirbe ostavio netaknute vojne elite, kadar u tajnim službama i policiji koji je, bez sumnje, ostao vjeran idejama vojne hunte i prozapadnim marionetama koje su se na vlasti smjenjivale ’90-ih i sve do prvog Moralesovog mandata 2006. godine. Proveo je 13 godina u predsjedničkom uredu, a da nije očistio vojsku, policiju i tajne službe od neprijatelja vlastite zemlje. Ako je nešto i učinio, ovako lako proveden državni udar u režiji Srđe Popovića, Jhanisse Vacca Daza i generala Williamsa Kalimana je dokaz da s takvim osobama, jednom kada se preuzme vlast demokratskim putem i na izborima, ne treba imati milosti.

Ma kako to zvučalo, sudbina Eva Moralesa je sada manje važna. Račun će, baš kao Argentinci i građani Ekvadora i Brazila, koji su se na izborima odlučili za promjene, platiti građani Bolivije, koji se vraćaju u mračna desetljeća s kraja prošlog stoljeća u kojima ih čekaju represija, bijeda i siromaštvo.

Je li ovo posljednji čin priče s prvim predsjednikom iz redova autohtonih naroda u Latinskoj Americi znat će se već u sljedećih nekoliko dana. U međuvremenu se Srđi Popoviću, Jhanisse Vacca Dazi i generalu Kalimanu može čestitati na „dobro odrađenom poslu“.

U konačnici, iz ove se priče može izvući pouka. Jednom kada se demokratskim putem preuzme vlast, prvi korak koji se mora učiniti je zabrana rada nevladinih udruga iz galaksije Otvorenog društva, protjerivanje iz zemlje američkih vladinih agencija i „nevladinih“ organizacija, što je Morales dijelom učio, ali očito ne dovoljno, i na kraju provesti čistku u sigurnosnim strukturama i institucijama. Bez tih koraka se ne može govoriti o suverenitetu, a sve političke vođe koji zbog „demokracije“ zaziru od ovakvih koraka mogu doživjeti sudbinu Moralesa da tajno u zrakoplovu zemlje koja im ponudi azil moraju napustiti predsjedničku ured i, što je još gore, vlastitu domovinu.

FOTO: Jhanisse Vacca Daza i Srđa Popović u svibnju prošle godine