Prema tradicionalnim vjerovanjima, XIX stoljeće je bilo stoljeće ugljena, kada je industrijska revolucija u svijetu bila u punom jeku. Međutim, ugljen je postao glavni izvor energije za čovječanstvo tek 1903. godine, kada je konačno prestigao tradicionalna biogoriva, drva i stajsko gnojivo. U XX stoljeću, koje se smatra naftnim dobom, napredak u energetskom sektoru se donekle ubrzao, ali je nafta na prvo mjesto ipak došla tek 1964. godine.
VIDEO: Globalna proizvodnja energije po izvorima od 1860. – 2019.
Na isteku 2019. je zaključeno da je nafta i dalje na prvom mjestu, a onda dolaze ugljen i plin, iako ne s previše velikom maržom. Tri glavna ugljikovodika zajedno zauzimaju više od 85% svjetskog energetskog tržišta. U međuvremenu, solarna i energija vjetra čine samo nekoliko postotaka.
Dakle, čak i ako XXI stoljeće postane stoljeće „zelene energije“, kako nam to obećavaju ideolozi, stvarnost će biti nešto drugačija od povijesnog iskustva. Dugo vremena će nafta, plin i ugljen ostati glavni izvori energije. Možda do 2100. godine i dalje.
To znači da ne postoji nikakva čarolija koja bi odjednom iz proizvodnje energije istisnula nafta i plin. To se sigurno neće dogoditi za 10, 20 ili 30 godina. Najvjerojatnije je da se neće dogoditi ni za stotinu godina, kao što na kraju modernog naftnog doba iz energetske bilance nisu nestali ugljen i biogorivo, da ne spominjemo činjenicu da je nafta potrebna i kao kemijska sirovina, a ugljen se koristi u crnoj metalurgiji.
Teorija o početku pada proizvodnje nafte, kao što znate, još nije dokazana. Ni na globalnoj razini, niti u odnosu na bilo kojeg proizvođača, osim zemalja pogođenim američkim embargom, a i to je upitno, jer se ne zna koje kompanije crpe, koje transportiraju i rafiniraju sirovu naftu i na kraju koje je prodaju, izravno kao sirovinu ili u obliku derivata.
Prošle godine je Rusija oborila još jedan rekord, onaj u proizvodnji plina koja je bila najveća u njenoj povijesti, ali i još jedan postsovjetski rekord proizvodnje nafte.
Izvoz ruske nafte je također na rekordnom nivou u postsovjetskom razdoblju. Kako bi se premašio maksimalni nivo proizvodnje nafte ostvaren 1987. ostalo je vrlo malo. Možda će širenje izvoza u Kinu dodatno povećati proizvodnju.
U svakom slučaju, pouzdano se može reći da je naftna i plinska industrija u Rusiji sada razvijena više nego ikad prije.
U međuvremenu, suprotno uvriježenom mišljenju, udio prihoda od nafte i plina u saveznom proračunu Ruske Federacije neprestano opada. Ne zato što se manje proizvodi i izvozi, nego zato što ima više primanja iz drugih sektora.
Ako su cijene i razina proizvodnje ugljikovodika ostanu stabilni, čak i bez prognoziranog rasta, narednih godina rusko ministarstvo financija može računati na daljnje smanjenje ruske ovisnosti o izvozu ugljikovodika, jer će, velikim dijelom zahvaljujući zapadnim sankcijama i hitnom planu supstitucije uvoza, ruska ekonomija postati stabilnija i samodostatnija, što je dobra vijest za Rusiju, ali i ostatak svijeta, na primjer za zemlje koje su usvojile istu strategiju, poput Irana pod sankcijama, ali i Saudijske Arabije koja ne uspijeva financirati demografsku ekploziju i porast stanovništva od 16 milijuna ljudi 190. na 20 milijuna 2000. i preko 33 milijuna 2018.
Ovi podaci, neovisno o raznim teorijama i „stručnim“ analizama, u temelju miniraju „New Green Deal“ Ursule von der Leyen i Europske komisije i daju za pravo Poljskoj, koja ne želi rezati javnu potrošnju da bi ispunila smjernice Europske komisije, za što joj treba 500 milijardi eura, ali i Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Bugarskoj, kojima se pridružilo i odlazeće Ujedinjeno Kraljevstvo, te Francuska, koji žele dodatnu raspravu o planu kako bi se i nuklearna energija , koja je isključena s popisa „zelenih sektora“, uključila u subvencioniranje, jer je činjenica da nuklearne elektrane ispuštaju „ubojite molekule CO2 kroz dimnjake“, koje je vidjela Greta Thunberg, zbog kojih „tamo negdje, daleko u Aziji Africi, umiru slonovi i druge egzotične životinje“.
Klimatski sukob potresa EU: Višegradska skupina opet protiv Bruxellesa
Europski „Green New Deal“: Nakon „dogovora“ odmah svađa oko financiranja
„Green New Deal“ – Što smo potpisali i koliko će to koštati Hrvatsku nitko ne zna
Ma kakva klima?! – Greta Thunberg vrijedi 1000 milijardi dolara
Dobra analiza, a porez na CO2 ima lijepu buducnost.
lažljivica, dolazi soliti pamet i gura svoje lobije posvuda .. nema nikakvih poštenih namjerea iz EU .. .samo sve na tuđu štetu i piramidalne financijske sheme u pozadini rade .
Joj kad ovu babuskaru vidim zlo mi je
Us*anost od straha koči progres i daje vjetar u jedra fosilnim gorivima.Tri-četiri termonuklearne elektrane napojile bi čitav svijet sa dovoljno energije za dugi niz godina, što bi značilo dovoljno vode i hrane za još toliko ljudi koliko ih živi na planetu.
Ursula Van der Leyen je marioneta kojoj je najveći uspjeh opremanje Bundeswehra brdskim biciklima.