Ukrajinski operater prijenosnog sustava plina nada se da će ih Europska unija podržati u njihovom sporu s ruskom državnom energetskom tvrtkom Gazprom. Prema Kijevu, Gazprom prazni svoja skladišta plina u Europi kako bi smanjio tranzit kroz Ukrajinu, posebno sada kada se izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2, koji povezuje Rusiju i Njemačku preko Baltičkog, mora bliži kraju. Zbog toga Kijev tvrdi da bi se antimonopolsko tijelo EU-a trebalo umiješati u spor, jer će Ukrajina izgubiti tranzitne takse, a Europa plin koji su već platili.
“Kako bi Europljanima nadoknadili količinu plina koju ne primaju, a ne povećali dodatni tranzit kroz Ukrajinu, Gazprom prazni svoja podzemna skladišta plina (UGS) u Europi”, rekao je Sergiy Makogon, glavni upravitelj LLC Gas TSO Ukrajine.
Makogon je također objasnio da podaci dokazuju kako male zalihe u Europi ostaju u UGS-ima pod kontrolom Gazproma te da Astora (u vlasništvu Gazproma) ima manje od 13 % plina, dok drugi operatori imaju u prosjeku 63 %. Astora i GSA (također Gazprom) u Austriji imaju 14 %, dok drugi operateri u zemlji imaju 48 %. Makogon vjeruje da je nestašica plina u europskim podzemnim skladištima uglavnom umjetna i da nije glavni uzrok nedavnog povećanja cijena.
Međutim, jesu li njegove tvrdnje opravdane?
U prvih sedam mjeseci 2021. Gazprom je povećao isporuke plina u inozemstvo za 23 % (u odnosu na prošlu godinu). Međutim, ti podaci uključuju i nekoliko isporuka u Tursku. Isporuke u EU također su porasle za oko 20 %. Stoga Gazprom nije kriv za pad ponude. Zapravo, drugi veliki dobavljači plina smanjili su izvoz u EU, uključujući one iz Norveške, Alžira i Katara.
Podsjeća se da su Gazprom i ukrajinska državna energetska tvrtka Naftogaz potpisali tranzitni sporazum od 40 milijardi kubičnih metara, s formulom “isporuči ili plati”. U prvoj polovici ove godine Gazprom je isporučio 21,7 milijardi kubnih metara plina u tranzitu kroz Ukrajinu umjesto dogovorenih 20 milijardi, čime je izravno u suprotnosti s Makogonovim tvrdnjama. U prvoj polovici 2021. tranzit kroz Ukrajinu u prosjeku je iznosio 3,62 milijarde kubnih metara mjesečno, no u srpnju, razdoblju za koje Ukrajina iznosi navode, obujam tranzita bio je još veći: 3,85 milijardi kubnih metara. Kako bi proveo isporuke iznad minimalnog iznosa navedenog u ugovoru, Gazprom je zapravo prisiljen kupiti dodatne kapacitete, čak i po cijeni do 20 % višoj.
Kijev također prodaje na aukciji dodatni kapacitet od 64 milijuna kubičnih metara dnevno, na mjesečnoj osnovi. Najveća razlika je u tome što Ukrajina prilikom rezervacije dodatnih kapaciteta prolazi u skladu sa svojim mogućnostima, čak i bez strogih jamstava neposrednog prijenosa. U Europi se takvi kapaciteti prodaju na sniženju, ali ih Kijev tvrdoglavo izolira za istu cijenu. Gazprom, s druge strane, nije toliko tvrdoglav na aukcijama i mnogo je fleksibilniji.
Podsjeća se da je u jesenskoj i zimskoj sezoni 2020./21. Iz Rusije isporučeno rekordnih 60,6 milijardi kubičnih metara. Osim toga, Gazprom je započeo zimu sa zalihama od 72,3 milijarde kubičnih metara. Ove godine Gazprom planira započeti novu sezonu grijanja s rezervama od 72,6 milijardi kubičnih metara, pokazujući da je ruska grupacija UGS-a prioritet ispred UGS -a u Europi. To ne znači da Rusija planira Europu hladiti tijekom zime, koliko god ukrajinska histerija aludirala na ovaj scenarij.
Isprva su bile neutemeljene tvrdnje Naftogaza u vezi s tim da Gazprom nije isporučio punu količinu plina prema ugovoru o tranzitu iz 2009., jer ne predviđa formulu “isporuči ili plati”. U konačnici, nakon arbitraže u Stockholmu, politička odluka podržala je valjanost kijevskih tvrdnji. Krajem 2019. Gazprom je Naftogazu prenio 2,9 milijardi dolara, što je gotovo u cijelosti otišlo u ukrajinski državni proračun. Gazprom vjerojatno nije siguran hoće li uslijediti pokušaji ponavljanja ovog trika s antimonopolskim tijelima EU-a.
Međutim, kampanja pritiska Ukrajine kojom ona želi ostati glavna tranzitna zemlja ruskog plina koji stiže u Europu završila je porazno. Projekt plinovoda Sjeverni tok 2 bliži se završetku, čime se umanjuje status Ukrajine kao važnog energetskog čvorišta. Iz tog razloga, Kijev očajnički pokušava spriječiti ostvarenje ove stvarnosti, jer će propuštanje tranzitnih pristojbi dodatno gurnuti državu u ekonomsku katastrofu.
Bravo, svaka čast za ‘analizu’. Dobićeš od ‘gazde’ ‘pojacano’ sljedovanje ‘podriguse’ u sendviču.
A baš je ‘steta’ sto svoje ‘usluge’ nijesi ‘ponudio’ EK ili bar Volodimiru, oni bi ti možda ‘dodali’ I jogurt uz sendvic
Clanak daje iskrivljenu sliku.
Ne kaze da su skladista u Evropi ispraznjena zbog hladne zime i hladnog prooljeca. Ne kaze da ih nisu htjeli puniti ruskim gasom jer su amerima obecali puniti zalihe sa LNG. Ali pojavio se jedan problem – zbog povecane potraznje u Aziji malo LNG je stizalo do EU, ali stigle su vrucine, povecana potrosnja struje, povecana proizvodnja u plinskim elektranama i pivecane cijene. Gasprom da bi zadovoljio potraznju prazni i ono malo sto je stalo na skladistima.
Ali ne brinite se nista. Brisel je svojom dalekovidom politikom obezbjedio balgu zimu sa prosjecnim temperaturama od 25*C pa nam nece trebati ruski gas. Nestasica i poskupljenja nece biti, a svako ko kaze drugacije siri rusku propagandu.
Ti si za sendvič prodao i oca i majku a i djecu bi, da je imaš.
Koji ti je ovo nick po redu trolčino?
O, bok ad astra…
Tvoji roditelji mora da su strašno ponosni na tako pametno dijete. Toliko si pametn da izgleda kao da si i ti genetski izmanipuliran u vuhanskom laboratoriju.