Politička budućnost Bidena i čelnika talibana ovisi o tome što će se dogoditi s Afganistancima

Politička budućnost američkog predsjednika Joea Bidena i čelnika talibana ovisi o tome što će se dogoditi narodu Afganistana. Biden nije uzeo u obzir njihovu dobrobit kada je implementirao loš dogovor Donalda Trumpa za brzo povlačenje američkih postrojbi iz Afganistana. Visoko talibansko vodstvo sa sjedištem izvan zemlje nije napravilo čak ni opće planove upravljanja, jer nisu očekivali da će njihovi borci zauzeti zemlju tako brzo.

Što se tiče Bidena, brzo povlačenje posljednjih 2.500 američkih vojnika bilo je katastrofa, jer je talibanima dao pobjedu za kojom su žudjeli i ponizio američku vojsku, najmoćniju (navodno) i najskuplju na svijetu. Bidenovo postupanje s povlačenjem satelitska je televizija razotkrila kao užasnu, zbog kaosa u koji su bili uključeni stranci i uplašeni Afganistanci izvan zračne luke u Kabulu. Bidenova nada da će proglasiti “misiju ostvarenom” je srušena. Svijet će čekati da vidi što će se dogoditi s teško pritisnutim afganistanskim narodom koji je nakon 20 godina upravljanja korumpiranog vodstva vraćen pod talibansku vlast. Unatoč pogrešnom upravljanju, režim uz podršku SAD-a poboljšao je uvjete života Afganistanaca koji žive u gradovima, ali je zanemario ruralna područja u kojima su talibani obnovili svoju bazu potpore nakon što su ih SAD prognale u egzil 2001.

Opsežno ispitivanje javnog mnijenja CBS-a/YouGova provedeno od 18. do 21. kolovoza pokazuje da, iako 67 posto ispitanika u SAD-u odobrava povlačenje iz Afganistana, 43 posto je kritično prema Bidenovom postupanju u procesu uklanjanja. Četrdeset i četiri posto kaže da je to riješio jako loše, 30 posto donekle loše, 21 posto donekle dobro i 5 posto dobro. Sedamdeset četiri posto kaže da je način na koji su SAD povukle svoju vojsku loše prošao.

Samo 33 posto vjeruje da Biden ima jasan plan za evakuaciju američkih građana, dok 67 posto kaže da nema. Pedeset devet posto smatra da SAD nisu učinile dovoljno da pomognu Afganistancima da odu, 27 posto kaže da su SAD činile pravi iznos, a 14 posto previše. Značajno je da 81 posto ispitanika smatra da bi afganistanskim prevoditeljima evakuiranim iz Afganistana trebao biti dopušten ulazak u SAD, dok 19 posto kaže ne. Šezdeset posto vjeruje da kontrola talibana znači povećanu prijetnju terorizma u SAD-u, dok samo četiri posto vjeruje da se to smanjilo, a 36 posto smatra da je prijetnja ostala ista.

Bidenova ukupna ocjena odobrenja pala je sa 62 posto u ožujku na 58 posto u srpnju i 50 posto sada. Četrdeset devet posto smatralo ga je sposobnim u usporedbi s 56 posto u travnju.

Može se očekivati da će ostatak njegova predsjedništva biti narušen njegovim kaotičnim povlačenjem iz Afganistana i onim što se događa s afganistanskim narodom sada kada su se talibani vratili na vlast. Sve dok talibani ovog mjeseca nisu uletjeli u prijestolnice pokrajine, Biden je očito mislio da će se izvući s politički bezbolnim povlačenjem na domaćem frontu i zanemario je afganistanski narod. Dobit je primio 15. kolovoza kada su se talibani bez napora preselili u Kabul.

Ironično je da će Bidenov položaj odrediti talibani. Ako se pokret pokuša vratiti na represivno pravilo nametnuto između 1996. i 2001., ubijajući protivnike i pripadnike etničkih manjina i zatvarajući žene u njihove domove, Biden će biti okrivljen. Ako se, međutim, talibansko vodstvo pokaže umjerenijim poštujući obećanja o davanju amnestije Afganistancima koji su se pridružili vojsci i vladi koju podržavaju SAD, služili su u stranim veleposlanstvima i omogućili ženama slobodu da studiraju i rade i talibani s dubokim nepovjerenjem, ranjeni Biden mogao bi steći izvjesnu dozu vjerodostojnosti. Vjerodostojnost među Afganistancima i u međunarodnoj zajednici prijeko je potrebna.

Trenutno se mnogi Afganistanci skrivaju od talibana ili se odbijaju vratiti na svoja radna mjesta, iako su ih talibani na to pozvali. To znači da banke, uprava i komercijalni objekti ne rade, dok ionako slabo gospodarstvo pada prema dolje ubrzano prekidom protoka stranih sredstava u zemlju.

SAD su zamrznule 9-10 milijardi dolara depozita afganistanskih središnjih banaka u New Yorku i zaustavile isporuke gotovine i isporuku humanitarne pomoći od oko milijardu dolara dodijeljenu za 2021. Međunarodni monetarni fond obustavio je isplatu od 460 milijuna dolara dospjelih prošlog mjeseca. Afganistanska valuta izgubila je 90 posto svoje vrijednosti. Budući da su bespovratna sredstva iz inozemstva financirala 75 posto javne potrošnje, zemlja nema sredstava za normalno poslovanje u vrijeme u kojem 90 posto Afganistanaca živi s 1,90 dolara dnevno. Ako se talibani ne slože i ne privuku humanitarnu pomoć, Svjetski program za hranu upozorava da bi se najsiromašniji Afganistanci mogli suočiti s glađu.

U međuvremenu, talibanski čelnici, koje ne dira hitnost situacije s kojom se suočavaju, raspravljaju o oblicima vlasti koje bi mogli usvojiti. Prije tjedan dana najavili su da bi mogli osnovati “vijeće vodstva” slično modelu koji je odabrala Islamska Republika Iran. Prema riječima čelnika afganistanske novinske službe Tolo Sharifa Amirija, citiranog Informiranim komentarom, talibanski duhovni vođa Hibatullah Akhundzada mogao bi biti imenovan vrhovnim vjerskim vođom i konačnim političkim sucem, dok bi imenovani predsjednik ili premijer i ministri zapravo upravljali državom. Demokracija ne bi bila opcija.

Autor: Michael Jansen