Politika „lakog novca“ će sljedeći val monetizacije duga pretvoriti u katastrofu

IMF ekonomija
17 komentara

Nedavno smo pisali o poplavi “zombi korporacija” i potrebi da Zapad i svijet pronađu novi ekonomski model. Podsjetimo, “zombi korporacije” je točna definicija za one korporacije koje ne ostvaruju profit, ali postoje samo zbog dobivanja sve više i više zajmova. Ranije su na ovaj trend upozoravali JP Morgan i Goldman Sachs, koji su u izvješćima naveli da FED i Europska središnja banka u EU probleme pokušavaju riješiti užurbanim štampanjem novca, ali bez uspjeha.

Sada je, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, nakon financijske krize svjetski dug ponovno dosegao rekordno visoku razinu.

To se dogodilo zbog eksperimenta bez presedana, tijekom kojeg je uloženo više od 20 000 milijardi dolara u gospodarstvo, a kamate su pale na najniže razine u posljednjih nekoliko desetljeća. Bilanca središnjih banaka dosegla je dosad neviđenu razinu. Saldo Banke Japana iznosi 100% BDP-a zemlje, Europske središnje banke 40% BD-a eurozone, a Federalne rezerve imaju saldo od samo 20% u odnosu na BDP Sjedinjenih Država.

Ako je ovaj eksperiment nešto dokazao, to je da niže kamatne stope i veća likvidnost nisu sredstva koja pomažu u smanjenju duga. Naprotiv, potaknut će njegov rast. Uz to, ovaj opasni eksperiment pokazao je da su politike zamišljene kao privremena mjera, navodno „zbog izvanrednih okolnosti“, postale novo pravilo.

Takozvani postupak normalizacije trajao je samo nekoliko mjeseci u 2018. godini, a kao rezultat toga se nastavilo s kupovinom imovine i sniženjem kamatnih  stopa.

Unatoč najvećim financijskim i monetarnim poticajima posljednjih desetljeća, globalni gospodarski rast postaje slabiji, a rast produktivnosti vodećih svjetskih gospodarstava je blizu nule. Brzina kretanja novca, kao pokazatelj ekonomskih aktivnosti u odnosu na opskrbu novcem, se pogoršava.

Niske kamatne stope i visoka likvidnost nisu poticaji koji će pomoći izbacivanju države iz privatnog sektora, već jačaju višak kapaciteta zbog beskrajnog refinanciranja neproduktivnog i zastarjelog sektora s nižim stopama i “zombi kompanijama” koje s operativnim prihodima nisu u mogućnosti platiti ni troškove kamata dugove.

Sada je u tijeku proces „zombi ekonomije“ i najvećeg prijenosa bogatstva iz produktivnih sektora u neproduktivne sektore opterećene dugom.

Međutim, kako pokazuje praksa, kad se planeri suoče sa znakovima niskog rasta, male produktivnosti i većeg duga, oni se ne odlučuju zaustaviti monetarno ludilo, već ga dodatno ubrzaju.

Zato ESB i MMF govore o višku uštede i pokušavaju naći smisao u besmislu. Stoga se drže odluke o investiranju i potrošnji. Gluposti. Dug kućanstava, korporacija i vlade još je uvijek vrlo visok i blizu je najvišoj razini prije krize. Tako da je smiješno razgovarati o višku uštede. Ali gdje nastaje tako pogrešno mišljenje?

Krivac je često ponavljana greška da “nema inflacije”. S velikom novčanom ponudom i niskim kamatnim stopama, ali bez inflacije, trebalo bi biti viška uštede. To je laž, jer se velika inflacija bilježi u financijskoj imovini i stanovanju. Ali postoji i jasan porast inflacije u neobnovljivoj robi i uslugama u usporedbi s repliciranom, odnosno, službeni indeksi potrošačkih cijena iskrivljavaju stvarni porast troškova života.

To je glavni razlog zašto cijelu eurozonu potresaju protesti protiv sve većih životnih troškova, dok ESB uporno ponavlja „kako nema inflacije“.

Kada planeri krive gospodarske subjekte za nepostojeći višak štednje i ponavljaju da inflacije nema i kad ona postoji, skloni su reći da ako kućanstva i korporacije ne žele trošiti ili ulagati, onda bi to trebala učiniti vlada. Ovo je opet pogrešan stav.

Kućanstva i korporacije troše i ulažu. Nema dokaza o nedostatku kapitalnih rashoda, a da ne spominjemo potražnju za kreditima. Ali privatni sektor jednostavno ne ulaže i ne troši onoliko koliko bi vlade htjele. Privatni sektor trpi posljedice preuzimanja većeg rizika, a činjenica gomilanja duga je očita svima koji riskiraju svoj kapital.

Dakle, još jedna monetizacija duga, što već čine i FED i ESB, točnije rečeno njegovo povećanje i pumpanje svježeg novca u neproduktivne sektore, bomba je koja će sigurno eksplodirati i katastrofa će biti neizbježna. Tko će se spasiti? Vjerojatno oni koji imaju dovoljno zlata i samodostatnost u energiji i prehrani.

FED je upalio štampariju – Bit će novca za sve, samo treba vjerovati

Poplava “zombi korporacija” znači da Zapad i svijet trebaju novi ekonomski model

ekonomska krizaMMF
Pretplatiti se
Obavijesti o
17 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Ha ha
4 godine prije

spasit će se oni koji imaju svoj novac

eu kolonija
4 godine prije

svako nornalan treba svjetlosnim godinama da se udalji od američkog $. svako ostajanje u orbiti američkog $ je ravno samoubojstvu. ovo najviše važi za europu, japan itd.

Moreno
4 godine prije

20000 miljardi nije otišlo u gospodarstvo osim ako se i pumpanje burzi i buyback dionica korporacija naziva gospodarstvo.
U Americi se točo zna šta je Wall Street, a šta Main Street.
U realnu ekonomiju je otiša samo manji dil toga iznosa, a u financijske papire najveći dil.
To se vidi i golim okom, proizvodnja skoro stoji na mistu, dok burze na oko rastu . . .

Veči problem je kad se govori o dugu to šta danas u svitu postoji 15000 miljardi obveznica koje imaju negativni prinos, a to svit još nije vidija.

žrec
4 godine prije

Da su sve ovo radili prije 1929, ne bi nikad bilo te gospodarske krize sa svim njenim posljedicama.

B.A.N.
4 godine prije

Inflacije nema jedino s velikom ponudom roba i usluga. Nedostatkom istih, a uz veliku novčanu ponudu, inflacija bukne kao eruptivni požar.

kgfjč
4 godine prije

Kad pukne, a puknuti će, ja se bacam u prostituciju. Planiram usrečivati stare babe u zamjenu za zlatne zube.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI