Poljska će kazneno goniti veličanje heroja Kijeva i negiranje “Volinjskog genocida”

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine izrazilo je “duboku zabrinutost” zbog odluke poljskog parlamenta o kriminalizaciji propagande i veličanja Stepana Bandera i negiranja “Volinjskog genocida”.

Naime, Poljska je odlučila kazneno goniti  veličanje vođe ukrajinskih kvislinških postrojbi i Ukrajinske ustaničke vojska (UPA), vojnog krila Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) Stepana Bandere, koje su u Drugom svjetskom ratu u Volinju počinile genocid nad lokalnim poljskim stanovništvom i ubile oko 100 000 Poljaka. Poljski parlament je odlučio da će kazneno goniti i one koji negiraju “Volinjski genocid”.

Problem je što je za režim u Kijevu ovo bila vojska koja se borila za neovisnost Ukrajine, a Stepan Bandera i Roman Šuhevič, čelnici ove vojske i pokreta,  uživaju status nacionalnih heroja.

Povijesno tumačenje ovog događaja je odavno nadmašio granicu retoričkog prijepora između Kijeva i Varšave i pretvorio se u ozbiljan diplomatski sukob.

“Vrlo je uznemirujuća namjera poljskog parlamenta da Ukrajince prikazuje isključivo kao kriminalne nacionaliste i suradnike Trećeg Reicha”, navodi se u priopćenju na internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine.

Međutim, Poljska ne odstupa od svojih stavova i nakon što je pokolj u Volinju u parlamentu u Varšavi 2016. proglašen genocidom, sada se uvodi kaznena odgovornost za veličanje Stepana Bandere i Ukrajinske ustaničke vojske, kao i za negiranje “Volinjskog genocida”.

Sukob između Varšave i Kijeva

Prošle godine je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko sazvao izvanredni sastanak s predsjednikom Poljske, kada su nakon niza iznimno oštrih izjava Andrzeja Dude u Kijevu počeli shvaćati principijelnost Varšave o pitanju veličanja Stepana Bandere i drugih povijesnih prijepora s Ukrajinom.

Poljski predsjednik Andrzej Duda je tada rekao kako je nedopustivo da predstavnici radikalno nacionalističkih i antipoljskih stavova ne bi trebali biti prisutni u visokoj politici Ukrajine.

Ministar vanjskih poslova Poljske, Witold Waszczykowski, najavio je da će Varšava zabraniti ulazak u zemlju svim Ukrajincima s takvim antipoljskim stavovima.

Vlasti Poljske su i prije donošenja ovog zakona sastavile popis javnih osoba iz Ukrajine koji zbog veličanja kvislinških postrojbi Stepana Bandere ne mogu ući u Poljsku. Iako popis nije objavljen, poljski mediji su saznali da je među prvima Vladimir Vjatrovič, ravnatelju državnog Ukrajinskog instituta nacionalnog pamćenja, poznat po povijesnom revizionizmu i relativiziranju zločina ukrajinskih kvislinških postrojbi tijekom Drugog svjetskog rata.

Paradoks je da je režim u Kijevu ovaj institut stvorio po uzoru na gotovo identičnu poljsku instituciju.

Inicijator novog zakona je bilo  Ministarstvo pravde Poljske. U dokumentu, ako je usvojen u izvornom obliku, opravdanja aktivnosti Stepana bandere, akcije glavnog zapovjednika Ukrajinske ustaničke vojske Romana Šuheviča i sličnih povijesnih aktera mogu biti kažnjeni kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom. Zakon ne obuhvaća samo poljske državljane, nego i strance.

Tada je Kijev pokušao igrati na kartu pomirenja s Varšavom i Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine je napomenulo “kako u proeuropskoj politici ukrajinske vlade nema političara koji gaje antipoljske osjećaje”.

“Ukrajina je strateški partner Poljske”, uvjeravao je Porošenkov tajnik za tisak Svjatoslav Cegolko.

Ipak, primjeri antipoljskih i kao odgovor antiukrajinskih osjećaja su se svakodnevno mogli vidjeti na svakom koraku. Nijedan tjedan, od kada traje ovaj sukob, nije bio iznimka.

Porošenko ništa nije uspio učiniti u razgovoru s poljskim predsjednikom, a  ministar vanjskih poslova Poljske Witold Waszczykowski je kasnije izjavio kako je Lavov, grad koji je do 1939 bio dio Poljske, sada uporište ukrajinskog nacionalizma.

“Do sada smo šutjeli i stiskali zube, jer je za našu vojno-političku doktrinu i sigurnost očuvanje neovisne Ukrajine neprocjenjivo. Međutim, osjetili smo da Ukrajina izgleda vrlo sretna zbog ovog problema i računa da ćemo definitivno stajati pored nje u sukobu s Rusijom, te da nećemo tražiti rješavanje bilateralnih problema, povijesnih i  obrazovnih”, rekao je poljski ministar Waszczykowski.

Sukob se rasplamsao kada je krajem prošle godine zamjenika konzula Poljske u Lucku, Marek Zapur, Lavov nazvao poljskim gradom.

“Ukrajinska država tada nije ni postojala i Lavov je poljski grad, dok se u modernim vremenima može tvrditi da je Ukrajina na sličan način zauzela Krim i Donbas”, rekao je Marek Zapur, vicekonzul Poljske u ukrajinskom gradu Lucku.

Nakon ove rasprave su predstavnici  ukrajinskog neonacističkog “Desnog sektora” zahtijevali su da se poljski vicekonzul protjera  iz Ukrajine.

Prema riječima stručnjaka, “povijesni sukob” između Poljske i Ukrajine se pretvorio u trend koji je važniji od obostranih gospodarskih i sigurnosnih interesa.

Poljaci su to predviđali uoči prevrata u veljači 2014.

“Vidimo kako se radikalni nacionalizam širi diljem Ukrajine. Kada u Ukrajini kažu da im je najveći heroj Stepan Bandera,  Poljska se odmah sjeti događaja  u Volinju  i istočnoj Galiciji”, rekao je poljski političar i bivši potpredsjednik Međunarodnog odbora parlamenta zemlje, Tadeusz Iwiński.

Predsjednik “Europskog centra za geopolitičku analizu” iz Varšave”, Martin Domogala, napomenuo je da se ovaj problem trebao riješiti prvih dana takozvanog “EuroMaidana”.

“Stručnjaci su upozorili da ako tijekom EuroMaidana ne riješimo ovaj problem, nakon 2 do 3 godine će tema “banderizma” postati glavni problem u odnosima između naših zemalja. Sada je ova prognoza postala stvarnost”, rekao je Martin Domogala.

Poljaci su još neko vrijeme čekali hoće li Porošenko uspjeti “očistiti” kijevsku elitu od radikalnih elemenata, što su smatrali nužnim za poboljšanje odnosa Kijeva s Varšavom. Međutim, Petro Porošenko kao da se boji ili ne može razumjeti da ne može predugo koketirati sa skupinama kojima je u temelju programa ili ideologije najgori oblik nacionalizma i šovinizma.

“Mislim da ovaj sukob neće brzo završiti, jer ukrajinska strana ne slijedi put Njemačke, koja je priznala krivnju za Hitlerove zločine”, zaključio je poljski geopolitički analitičar Martin Domogala.

Usvajanje novog zakona u Poljskoj, koji nalaže kazneni progon za veličanje Stepana Bandere, Romana Šuheviča i Ukrajinske ustaničke vojske, a posebno za negiranje “Volinjskog genocida”, već je naišlo na odgovor službenog Kijeva i čini se da ovaj sukob može završiti raskolom između Poljske i Ukrajine. Već se otišlo predaleko, da bi se obraćala pozornost na zajedničke interese, posebno u slučaju Poljske, koja je članica EU i NATO pakta i ima puno manje razloga za strahovanje od hipotetske “ruske agresije”, koja ionako postoji samo u glavama stratega NATO pakta.

Kijev zabranio knjigu „Staljingrad“ jer vrijeđa uspomene na ubojice djece