Poljska je okrenula pogled prema Zapadnoj Ukrajini

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izrazio je zabrinutost zbog navodnih pokušaja zapadnih zemalja da “rasparčaju” Ukrajinu usred tekuće vojne operacije Rusije u toj zemlji.

Tokom sastanka sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom u ponedjeljak u Sočiju, Lukašenko je izjavio da su i on i njegov domaćin zabrinuti zbog ponašanja nekih poljskih i NATO političara. Posebno je citirao potez vojnog bloka predvođenog SAD-om da koncentriše trupe na zapadnim granicama Unije države Rusije i Bjelorusije.

„Političari poduzimaju korake da rasparčaju Ukrajinu. Zabrinuti smo da su oni, Poljaci i članice NATO-a, spremni da izađu, da na ovaj način ‘pomognu’, da oduzmu, kao i prije 1939. godine, Zapadnu Ukrajinu”, rekao je bjeloruski predsjednik.

Prema njegovom mišljenju, Zapad ima “sličnu strategiju” kada je u pitanju Zapadna Bjelorusija. Nije ponudio dokaze koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.

“Držimo uši otvorene”, rekao je Lukašenko, ističući svoje uvjerenje da će Kijevu u nekom trenutku možda trebati pomoć Moskve i Minska da spasi teritorijalni integritet Ukrajine.

U nedjelju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će poljski državljani dobiti poseban pravni status u njegovoj zemlji, rekavši da su “mentalno, ukrajinski i poljski narod već dugo nerazdvojni”. Vijest je uslijedila nakon riječi poljskog predsjednika Andrzeja Dude, koji je izrazio nadu da u budućnosti neće biti granica između Poljske i Ukrajine.

Govoreći na samitu Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti – evroazijskog vojnog saveza koji se sastoji od nekoliko bivših sovjetskih republika – ranije ovog mjeseca, Lukašenko je rekao da „pokušaji rasparčavanja Ukrajine“ predstavljaju „ najopasniji trend u Ukrajini danas. On je takođe rekao da su „već stvorene jedinice od hiljadu snaga kako bi ušle u Ukrajinu pod maskom mirovnih snaga“.

Tvrdio je da Zapad želi ne samo da “oslabi Rusiju koliko god je to moguće”, već i da sukob “šire rasplamsava”.

„Ako je ovo ideja, onda vjerovatno niko neće moći da sedi po strani“, rekao je on.

Lukašenkova upozorenja o navodnoj namjeri Varšave da povrati dio Ukrajine koji je pripadao Poljskoj prije nego što je ponovo dodijeljen Sovjetskom Savezu 1939. ponovila su primjedbe direktora ruske Spoljne obavještajne službe (SVR) Sergeja Nariškina. Prošlog mjeseca je rekao da Poljska možda planira zavjeru sa SAD-om da okupira zapadnu Ukrajinu sa “mirovnjacima” pod maskom vojnih vježbi. Varšava je oštro demantovala takve tvrdnje.

“Šef ruske obavještajne službe širi insinuacije protiv Poljske i SAD-a, lažno uvjeravajući da obje zemlje pripremaju ‘poljsku aneksiju zapadne Ukrajine’,” rekao je Stanislaw Zaryn, glasnogovornik ministra-koordinatora za specijalne službe.

Rusija je napala Ukrajinu krajem februara, nakon neuspjeha Kijeva da implementira odredbe sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja republika Donbasa Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Njemačke i Francuske osmišljen je kako bi otcijepljenim regijama dao poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a predvođenom SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.