Poljska pred ucjenama Bruxellesa napušta “Eurocorps”

Europska unija je, “prema plemenitim namjerama svojih promotora”, trebala promicati integracije i suradnju u Europi. Međutim, ono što se događa između zemalja istoka i ostatka Europe pokazuje upravo suprotno.

EU se sve više dijeli između Istoka i Zapada, a sada je Poljska odlučila povući svoje vojnike iz višenacionalne obrambene strukture “Eurocorps”.

Poljska konzervativna vlada je već u otvorenom ratu s Europskom unijom i u znak osvete Varšava povlači svoje vojnike iz strukture “Eurocorps”.

Varšava, sve više neprijateljski raspoložena prema Bruxellesu, koji je možda prerano i iz geopolitičkih razloga u EU primio bivše zemlje sovjetskog bloka, napravila je odlučan korak, iako ga u kontekstu borbe protiv Bruxellesa neki smatraju simboličnim.

No, poljska vlada se odlučila na oštru poruku prema Europskoj komisiji, a njen stav je sličan drugim zemljama istočne Europe iz bivše sovjetske orbite, koje sada postaju izvor prijetnji toliko hvaljenom jedinstvu EU.

Što se krije iza sukoba između Poljske i EU?

Varšava je povukla svoj kontingent iz multinacionalnih obrambenih snaga “Eurocorps”, koje su 1992. nastale kao “snage za brzi odgovor”. Formalno su to snage EU, iako djeluju pod zapovjedništvom NATO pakta. One uključuju vojnike iz Belgije, Francuske, Njemačke, Luksemburga i Španjolske, a sjedište kontingenta je u Strasbourgu. Zapovjedništvo snaga čine i časnici iz Grčke, Italije, Turske i Poljske.

Varšava ovim činom zapravo razbija sporazum koji simbolizira integraciju europskih obrambenih snaga.

Zemlje “Višegradske skupine” osuđuju prijetnje EU upućene Orbanu

U isto vrijeme, kada sukob između Istoka i Zapada EU postaje sve oštriji, čelnici vlada zemalja “Višegradske skupine”, koju čine Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, otvoreno odbacuju “ucjene” i “diktat” Europske unije po pitanju imigrantske krize i nametanje zajedničkog migracijske politike.

Na summitu održanom u Varšavi su premijeri četiri zemlje odbacili takozvane “kvote” o obveznoj raspodjeli migranata koji su, kao što je poznato, došli u Europu najvećim dijelom preko Italije i Grčke. Čelnici “Višegradske skupine” su čvrsto odbacili “ideju da se pristup država europskim fondovima veže za zajedničku migracijsku politiku i kvote migranata”.

“Ideja o povezivanju migracijske politike sa sredstvima koja nam duguje EU je loša ideja”, na konferenciji za novinare s kolegama Bohuslavom Sobotkom, Robertom Ficom i Beatom Szydlo je rekao mađarski premijer Viktor Orban.

“Višegradska skupina, uključujući Poljsku, nikada neće prihvatiti ovu ucjenu ili da nam se diktiraju uvjeti. Jasno poručujemo da je migracijska politika koju je do sada slijedila EU nije bila na odgovarajućoj razini i sada mora snositi posljedice”, naglasila je poljska premijerka Szydlo.

Orban je pohvalio restriktivne imigracijske politike i preventivne mjere koje njegova zemlja poduzima kako bi se spriječio ulaz imigranata. Mađarska je podigla ograde na granici sa Srbijom i usvojila kontroverzni zakon, koji je tek stupio na snagu, koji omogućava sustavan pritvor novopridošlih izbjeglica.

“Mađarska sada na problem može odgovoriti i sama, čak i ako sporazum između EU i Turske ne bude funkcionirao. Mi smo sposobni zaustaviti bilo koji migracijski val na srpski-mađarskoj granici”, rekao je Orban, tvrdeći da je Mađarska na sebe preuzela zadaću da štiti druge europske zemlje.

“Austrijanci i Nijemci sada mogu mirno spavati“, rekao je Orban.

Izjave mađarskog premijera ne iznenađuju, jer su u potpunosti u skladu s politikom kojoj teži Mađarska, koja tvrdi da želi obraniti svoj nacionalni identitet i kršćanske karakteristike zemlje, te da odbijaj “proces islamizacije i multikulturalizam nametnut u središtu EU u Bruxellesu”.

Sličan stav kao i Budimpešti ima Poljska, koja s 38 milijuna stanovnika ima značajnu težinu unutar Europske unije.

Nedavno je predsjednik Češke, Miloš Zeman, izjavio kako je odgovornost za imigrantski val koji pogađa Europu treba tražiti u politici destabilizacije i kaosa koju SAD provodi na Bliskom istoku, te da njegova zemlja ne može biti odgovorna za njega i ne želi da prihvatiti načelo kvota po svaku cijenu.

Miloš Zeman je dodao kako su većina migranata koji dolaze rutom kroz Grčku i preko Balkana mladi muškarci u dobi od 17 do 35 godina, naizgled u dobrom zdravlju, pa ih treba smatrati “dezerterima” ratova koji potresaju Siriju i druge zemlje i da “njegova zemlja nema nikakvih moralnih obveza da prihvati dezertere”.

“Neka se vrate i brane svoju zemlju od terorističkih napada”, rekao je Miloš Zeman, što je potpuno drugačiji stav od drugih europskih lidera, kao što su Merkel, Hollande ili Gentiloni.