Povećana smrtnost kao rezultat zatvaranja nuklearnih elektrana u Njemačkoj

Posredni rezultati borbe za okoliš i zbog zatvaranja nuklearnih elektrana u Njemačkoj svake godine umre više od 1100 ljudi.

Stav Nijemaca prema nuklearnoj energiji je od početka bio težak, ali 1986. godine, nakon što je zemlju prekrio radioaktivni oblak iz Černobila, Njemačka je počela sve više zagovarati odbacivanje nuklearne energije.Potom se, nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima, antinuklearni lobi intenzivirao više nego ikad, a na ulicama njemačkih gradova održano je tisuće demonstracija tražeći napuštanje ove vrste energije.

Ubrzo je vlada je odgovorila na pozive građana i stavila izvan pogona sve nuklearne reaktore, slični procesi napuštanja nuklearne energije započeli su se nakon Fukushime u mnogim drugim zemljama, ali globalne posljedice takvog neuspjeha je na znanstvenoj razini bilo teško izračunati.

Koristeći nove tehnologije, njemački ekonomisti su obrađivali statistiku prikupljenu za razdoblje od 2011. do 2017. i došli do zaključka da je proizvodnja energije iz njemačkih nuklearnih elektrana gotovo u potpunosti zamijenjena izgaranjem ugljena, što je dovelo do dodatnih 36 milijuna tona emisija ugljičnog dioksida u atmosferu ili do povećanja tih emisija za 5%.

Ali još potresnije je što je porast izgaranja ugljena doveo do većeg zagađenja atmosfere raznim česticama i sumpornim dioksidom, što je rezultiralo s dodatnih 1100 smrtnih slučajeva godišnje od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Znanstvenici procjenjuju da povećane štetne emisije i posljedična prerana smrt ljudi koji inače ne bi oboljeli koštaju njemačko društvo 12 milijardi dolara godišnje. Studija je pokazala da se troškovi koje država ima ne mogu usporediti s troškovima održavanja nuklearne elektrane u ispravnom stanju, čak i ako se uzmu u obzir rizici tehnoloških nesreća i troškovi zbrinjavanja nuklearnog otpada.

Osim toga, gašenje nuklearnih elektrana dovelo je do povećanja troškova električne energije, što je išlo u prilog proizvođača, ali su obični potrošači bili prisiljeni plaćati više za iste količine potrošene energije.

Sada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ide p EU i promovira „New Green Deal“, koji kao čisti izvor ne priznaje nuklearnu energiju. Ako joj pođe za rukom, a čini se da hoće, da Europljani, uključujući Nijemce, realizaciju ovog plana plate tisuće milijardi eura, ostaje nam da čekamo neke nove statistike i podatke koji će pokazati da ishitrene odluke i popuštanje pritiscima raznih skupina koje svoje zahtjeve upućuju s ulice i nije najbolje rješenje.

Gazeta