Pravila novog svjetskog poretka dolaze iz Pekinga, Moskve i Washingtona

Moskva, Peking i Washington, tri super-diva novog doba, njihovim nedavnim odlukama potvrđuju tri nova globalna trenda – porast autoritarnosti, povratak utrke u nuklearnom naoružanju i početak trgovinskog rata, uvjeren je Alain Frachon, kolumnist Le Mondea. Prema autoru, to znači da su temelji svjetskog poretka nakon Hladnog rata, kao što su širenje demokracije, nuklearno razoružanje i slobodna trgovina na globalnoj razini, bili obična iluzija.

“Nikada nije bilo lako uhvatiti vrijeme”, napominje Alain Frachon i predlaže da pogledamo tri dana života “super-divova našeg doba” – Moskve, Pekinga i Washingtona.

“Svaki od njih ima svoje osobine, no uzeti u obzir zajedno potvrđuju tri glavna kursa: uspon ka političkoj autoritarnosti, povratak utrke u nuklearnom naoružanju i početak trgovinskog rata”, siguran je francuski novinar.

U Pekingu su u ponedjeljak, 26. veljače, vlasti najavile prijevremenu reformu ustava, koja će državnom čelniku omogućiti doživotni ostanak u uredu. Kineski čelnici od ’80-ih nisu mogli biti na vlasti već više od dva uzastopna mandata. Kao što podsjeća autor, te se godine pamte po “ekscesima”. Maova era je još uvijek bila svježa i zemlja se morala zaštititi od osobne moći jednog vođe, ali i osigurati redovitu provedbu političkog kursa. Tako se Kina razlikovala od drugih  zemalja s jednostranačkim sustavom.

“Peking je našao način da se nosi s glavnim slabostima autoritarnih režima, jer je zemlja lako mogla prijeći s jednog vodstva na drugo, bez udara i građanski rat”, pojašnjava Frachon i dodaje “kako je odustajanje od ovog pravila dokaz da kineski režim sve više ide prema autokraciji”.

Provladin list Global Times ovo ne vidi kao razlog za zabrinutost. Prema kineskom listu, reforma ustava u Kini je dio svjetskog ideološkog sukoba i još je važnija u uvjetima kada “zapadni sustav” pokazuje znakove propadanja.

“Cijeli slojevi zapadnog sustava vrijednosti se urušavaju. Demokracija koja se u zapadnim društvima prakticira već stotinama godina je u procesu odumiranja”, navodi Global Times.

U Moskvi je u četvrtak, 1. ožujka, Vladimir Putin održao svoje godišnje obraćanju Saveznoj skupštini. Francuski novinar tvrdi da je ruski predsjednik bio “Trumpovog raspoloženja”.

“On također ima “nuklearni gumb” u svom uredu, jednako velik kao njegov američki kolega”, piše Le Monde.

Prema njegovim riječima, to je upravo smisao govora o postignućima ruskih inženjera, koji su stvorili “nedostižne” i “nedostupne za presresti” projektile, ali ti projektili ne prijete nikome i samo su odgovor na raspoređivanje američkih raketnih obrambenih sustava.

Francuski novinar podsjeća da je mjesec dana ranije Trumpova administracija također iznijela planove za modernizaciju nuklearnog arsenala zemlje, pravdajući tu odluku “ruskim razvojem oružja nove generacije”.

“Dakle, kako god se zvala ova igra, ona bi mogla izazvati utrku u nuklearnim megatonima, kao za vrijeme Hladnog rata”, vjeruje Frachon.

I na kraju, u Washingtonu u četvrtak, 1. ožujka, Donald Trump riskira da svijet gurne u veliki trgovinski rat. Navodno zbog zaštite američkih interesa je predsjednik odlučio postaviti uvozne carine na čelik od 25% i na aluminij 10%.

Trump će učiniti isto što i njegovi prethodnici. Optužit će određenu državu za damping u određenom sektoru gospodarstva i tako pokušati dobiti slučaj u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, a nakon toga će podići poreze.

Međutim, Trumpova metoda je sasvim u “duhu vremena” i on još jednom potvrđuje da se takozvani novi svjetski poredak temeljio na minimumu stvarnih pravila.

“Nuklearno razoružanje, širenje demokracije i slobodna trgovina na globalnoj razini, sve su to iluzije s kraja Hladnog rata”, zaključuje kolumnist Le Mondea.