Predsjednik Finske će zvati Putina

Finski predsjednik Sauli Niinistö navodno planira nazvati svog ruskog kolegu Vladimira Putina kako bi razgovarali o promijenjenoj sigurnosnoj situaciji u regionu sada kada su lideri u Helsinkiju odlučili da se pridruže NATO-u.

Niinistö je prokomentarisao svoj planirani kontakt s Putinom u intervjuu za švedsku novinsku agenciju TT u petak, dan nakon što je izdao izjavu da Finska “mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u bez odlaganja”. Kremlj je rekao da bi pristupanje Finske NATO-u predstavljalo prijetnju Rusiji i da širenje vojnog bloka na istok koji predvodi SAD podriva sigurnost u regionu.

„Ja nisam osoba koja jednostavno izmiče iza ugla“, rekao je Niinistö o svom nastojanju da razgovara o tom pitanju s Putinom. “Nazvat ću ga i reći da se situacija promijenila, kao što obojica znamo.”

Finska dijeli kopnenu granicu od 1.340 kilometara (832 milje) s Rusijom i vodila je rat sa Sovjetskim Savezom 1939. Prije pandemije Covid-19, Niinistö i Putin su se obično lično sastajali dva puta godišnje. Finski lider otputovao je u Moskvu na sastanak s Putinom prošlog oktobra, a njih dvojica su razgovarali telefonom u martu, kada je Niinistö izrazio zabrinutost zbog ruske invazije na Ukrajinu dvije sedmice nakon što je počela vojna ofanziva na Kijev.

Finska je zadržala svoju vojnu neutralnost od kraja Drugog svetskog rata, a Finci su se istorijski protivili ulasku u NATO. Javno mnijenje se dramatično promijenilo nakon što su ruske snage ušle u Ukrajinu 24. februara. Anketa koju je sprovela medijska kuća YLE pokazala je da je rekordnih 62 % Finaca za članstvo u NATO-u. Švedska, koja ima istoriju vojne neutralnosti koja datira više od dva veka, takođe razmišlja o pridruživanju bloku.

Niinistö i švedska premijerka Magdelana Andersson razgovarali su telefonom sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom u petak ujutro, nekoliko dana nakon što su se dvojica nordijskih lidera sastala s britanskim premijerom Borisom Johnsonom. „Djelili smo duboku zabrinutost zbog ruskog rata protiv Ukrajine“, rekao je  Niinistö o razgovoru s Bajdenom u petak. “Prošao sam kroz sljedeće korake Finske ka članstvu u NATO-u. Finska duboko cijeni svu potrebnu podršku SAD-a.”

Iako su finski i švedski lideri rekli da ih je ruska invazija na Ukrajinu natjerala da preispitaju svoj sigurnosni stav, oni sada žele učiniti jednu od stvari koja je navodno pokrenula trenutni sukob: traženje članstva u NATO-u. Umjesto da požnje očekivanu dividendu mira nakon završetka hladnog rata 1989. godine, NATO je proširio svoj domet sve do granica Rusije, prekršivši obećanja protiv širenja na istok. Blok je dodao 14 novih članica od 1999. godine, a Ukrajina i još jedna bivša sovjetska republika, Gruzija, prijavile su se da budu dio sljedećeg talasa proširenja NATO-a.

Ruski lideri su tvrdili da raspoređivanje članica NATO-a i strateškog oružja na pragu njihove zemlje krši princip “nedjeljive sigurnosti”, što znači da ni zapadnom bloku ni Moskvi ne bi trebalo dozvoliti da ojačaju vlastitu sigurnost na račun druge strane.

Rusija je napala Ukrajinu nakon neuspjeha susjedne države da provede uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014. godine, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska, uz posredovanje Njemačke i Francuske, osmišljen je kako bi otcijepljenim regijama dao poseban status unutar ukrajinske države.

Kremlj je od tada tražio da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dvije republike.