Prema izvješću NBC-a, Rusija zahtijeva odgovore od Washingtona o tome pomažu li SAD napad na ruske jedinice u Krimu

Rusko veleposlanstvo u SAD-u zatražilo je pojašnjenje i očitovanje o najnovijem pitanju u vezi s odnosima napada na ruske postrojbe u Krimu, nakon što je u izvješću naveden neimenovani američki dužnosnik, koji je rekao da američke snage isporučuju oružje militantnim jedinicama na Krimu, koje sudjeluju u napadima na ruske jedinice.

Veleposlanstvo je priopćilo da je izjavu, objavljenu na društvenim mrežama u četvrtak, tretiralo s “ozbiljnom zabrinutošću, tražeći od Washingtona pružanje detaljao tome je li istina da američka vojska isporučuje oružne postrojbama u Krimu, koje vrše napade na ruske postrojbe.

“Neimenovani američki dužnosnici govore o podršci svoje zemlje terorističkim aktivnostima koje obavljaju treće zemlje. U ovom slučaju govore konkretno o Rusiji”, objavilo je veleposlanstvo na Facebooku.

”Ako je to istina, zahtijevamo razjašnjavanje od strane američke vlade o tome je li Washington izravno ili neizravno optužio SBU za organizaciju terorističkih napada na ruski narod u Krimu”.

Objavljen od strane NBC vijesti u ponedjeljak,izvještaj se usredotočio na navode o tome da Moskva plaća talibanskim borcima za svakog ubijenog američkog vojnika u Afganistanu, što je tvrdnja koja se prvi puta pojavila u priči iz New York Timesa u lipnju. Međutim, u 12. paragrafu članka, anonimni dužnosnik, kako je to uobičajeno u američkim medijima, citira da je američka obavještajna služba pretpostavila kako postoji „program lova na glave“, jer je vjerovala da je to „proporcionalan odgovor na američko naoružavanje ukrajinskih jedinica, koje se bore protiv ruskih snaga na Krimu”.

Iako je Washington samo 2020. Kijevu otvoreno osigurao desetke milijuna dolara vrijednog oružja i druge vojne opreme, administracija Donalda Trumpa nikada nije razgovarala o potpori vojnim operacijama, koje se vode protiv ruskih snaga na Krimu.

Krim je Rusija anektirala 2014. godine, nakon referenduma na kojem je 95 posto glasača s Krima podržalo ponovno ujedinjenje, dok je odaziv bio veći od 80 posto. Do referenduma je navodno došlo nakon svrgavanja predsjednika Viktora Janukoviča od strane oporbenih snaga koje je podržao Washington. Neke od tih snaga, poput bataljuna Azov i danas se bore na Krimu protiv ruskih snaga.

Poznati pod nazivom “Euromajdan”, prozapadni prosvjedi u Kijevu izazvali su nemire u ukrajinskim etničko-ruskim enklavama, odnosno istočnoj regiji Donbass i na jugu Krimskog poluotoka, gdje su žestoki otpori protiv novoizabrane vlade bili najžešći. Rezultat referenduma iz ožujka 2014. žestoko su osporili Washington i njegovi europski saveznici, dok su prozapadne anketne agencija Pew i Galluptada potvrdile da je velika većina stanovnika podržala ponovno ujedinjenje Krima s Rusijom i da je referendum bio “slobodan i pošten”.