Prema profesoru Schlevogtu, vizionari Velikog Reseta naišli na neočekivanu prepreku

Nakon liberalnih zagovaranja o radu na daljinu tijekom pandemije koje je navodno trebalo biti za stalno, šefovi sada sve više tjeraju osoblje natrag u urede

Centar za povijest ruske diplomatske službe, muzej sa sjedištem u Moskvi, ponosno čuva misteriozni dar koji je tadašnja državna tajnica Sjedinjenih Država Hillary Clinton predala ruskom kolegi Sergeju Lavrovu tijekom sastanka u Ženevi 2009. : tipku koju treba pritisnuti simbolično za ponovno pokretanje odnosa između dviju zemalja. Međutim, naprava je nosila ruski otisak peregruzka (peregruzka), što znači “preopterećenje”, umjesto varljivo slične riječi perezagruzka (perezagruzka), što je ispravan prijevod za “resetirati”. Isto tako, čini se da nedavne transformativne promjene na radnom mjestu nakon pandemije diljem svijeta pokazuju da se toliko hvaljeno Veliko ponovno postavljanje kapitalizma sve više smatra teretom preteškim za čovječanstvo i idejom koja će uskoro biti odložena u virtualnom kabinetu zanimljivosti.

San o Velikom resetiranju: spoj novih tehnologija i ljudi

U lipnju 2020., samo nekoliko mjeseci nakon izbijanja globalne pandemije COVID-19, Svjetski ekonomski forum (WEF) u suradnji s princom od Walesa pokrenuo je inicijativu Velikog resetiranja. Njegova osnovna ideja bila je iskoristiti fluidnost dramatične svjetske zdravstvene krize kako bi se progurale trajne temeljne promjene kapitalizma na svjetskoj razini i tako izbjeglo ponavljanje Velike depresije.

Razmišljajući o posljedicama pandemije, Klaus Schwab, glavni izvršni direktor WEF-a, odbacio je inkrementalne, ad hoc i stop-gap mjere. Umjesto toga, zamislio je sustavnu revoluciju, koja bi obuhvatila radikalne transformacije u svakoj zemlji, svakom aspektu društva i gospodarstva, te svakoj industriji. Naizgled sveobuhvatna karta transformacije Great Reset (vidi sliku 1), koja sadrži nekoliko preklapajućih kategorija, pokazuje da vizija također uključuje jedan aspekt budućnosti rada, odnosno redizajniranje poslova.

Kako bi ostvario svoje uzvišene težnje, koje je opisao kao “bez presedana”, Schwab je proglasio sljedeća tri široka prioriteta programa Velikog resetiranja, koji se djelomično nadovezuje na ideje koje je već predložio prije pandemije: (1) intervencije za postizanje pravednijeg tržišta ishode, (2) ulaganja za postizanje zajedničkih ciljeva kao što su jednakost i održivost i (3) iskorištavanje „Četvrte industrijske revolucije” za javno dobro, posebno u zdravstvenoj skrbi i socijalnoj sferi. U članku za Foreign Affairs objavljenom 2015., Schwab je Četvrtu industrijsku revoluciju zamislio kao skup radikalnih otkrića od koristi čovječanstvu, postignutih konvergencijom novih tehnologija u fizičkim, digitalnim i biološkim domenama. Prati prethodne tri industrijske revolucije, koje su potaknule mehanički, električni i digitalni izumi i inovacije.

Početni skok u radu na daljinu u skladu s agendom Velikog resetiranja

Tijekom pandemije i neposredno nakon nje, činilo se da svijet rada doista prolazi kroz transformativne promjene u skladu s težnjama Velikog resetiranja. Što se tiče dizajna poslova, s porastom rada na daljinu, oblika dugog socijalnog distanciranja, ured je izgubio svoje tradicionalno dominantno mjesto središta aktivnosti povezanih s poslom.

Kao primjer društvene zaraze, kada ljudi samo slijede gomilu, postotak radnog vremena utrošenog na rad od kuće porastao je s 5% prije pandemije COVID-19 na 60% u proljeće 2020. (Economist 2021.). Profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford, Nicholas Bloom, nazvao je fenomen rada od kuće “najvećim šokom za tržišta rada u desetljećima koja dolaze”.

Stope rada od kuće (WFH) pale su nakon završetka pandemije, ali su dosegle prividni vrhunac od oko 30%, što je znatno više od razine prije COVID-a. U isto vrijeme, početkom 2021. započela je “velika ostavka” nezadovoljnih zaposlenika s namjerom da istražuju nove pozive. Gurui menadžmenta brzo su zaključili da su se obrasci rada trajno promijenili, predviđajući i pojavu brojnih tvrtki koje rade samo na daljinu i podupiru ”Zoom kultura” u širokom rasponu industrija i trajno niže stope popunjenosti ureda.

Osim cikličkog faktora niske pregovaračke moći poslodavca na skučenom tržištu rada, strukturno-bihevioralni razlozi za takve pretpostavke mogli bi uključivati sljedeće: brze inovacije u infrastrukturi rada na daljinu, poboljšani alati za rad na daljinu u uredu i kod kuće i s njima povezani nepovratni troškovi, veće kompetencije poslodavaca i zaposlenika u korištenju naprava za rad na daljinu, percipirani uspjeh rada na daljinu, navodna sklonost zaposlenika WFH, uključujući izbjegavanje putovanja na posao i naizgled jednako važno, mogućnost izbjegavanja, premještanje dalje od ureda s povećanim vremenom putovanja na posao, nove navike koje je teško promijeniti i potencijalne temeljne zakonske promjene, kao što je pravo na rad od kuće. Ipak, linearna predviđanja koja upućuju na novu ravnotežu znatno više rada na daljinu nego uredskog rada u skladu sa sveobuhvatnom i, neki bi rekli, distopijskom vizijom Velikog resetiranja pokazala su se pogrešnima.

Ponovni pregled velikog resetiranja: Uredi nalažu povratnu reakciju

Krajem 2020. neki su čelnici, posebice u tehnološkim i financijskim tvrtkama, postupno počeli pristojno tražiti od zaposlenika da se vrate u fizičke urede barem petkom kako bi izbjegli četverodnevni radni tjedan s produženim vikendom, što je postalo iznimno moderno. Preferirana metoda utjecaja bila je mrkva. Jedan od ranih pokretača pokreta povratka u ured bio je izvršni direktor investicijske banke Goldman Sachs, David Solomon. Godine 2021. odbacio je ideju o novoj normali u pogledu rada na daljinu, kritizirajući to kao odstupanje koje je obećao uskoro ispraviti. Doista, do listopada 2022. uspio je vratiti 65% svojih zaposlenika na petodnevni radni tjedan, u usporedbi sa 75% prije pandemije.

S vremenom su rukovoditelji postajali snažniji u svojim zahtjevima sve dok početkom 2023. godine nije dostignuta točka infleksije na naizgled nezaustavljivoj krivulji mega-trenda. Tada je velika grupa vodećih multinacionalnih kompanija, uključujući JPMorgan Chase, BlackRock i Disney, izdala sveobuhvatne mjere. back-to-office naloga, često izvlačeći štap umjesto mrkve (vidi sliku 2).

U pravom suzbijanju rada na daljinu i s njim povezane fleksibilnosti, šefovi su izdali stroge naloge vezane uz rad u uredu, prijeteći oštrim kaznama u slučaju nepoštivanja te su počeli strogo nadzirati posjećenost ureda, na primjer, analizom podataka o ulazu u zgradu na temelju prevlačenja. Možda ne slučajno, povratak u ured poklopio se s velikim otpuštanjima u vodećim postindustrijskim tvrtkama kao što su Amazon, Meta-i i Alphabetu. Izvršni direktor Tesle, Elon Musk, nazvao je rad na daljinu “moralno pogrešnim”, suočavajući zaposlenike s izborom rada u trajanju od najmanje 40 sati tjedno u uredu ili mogu tražiti drugi posao.

Zaposlenicima Citigroupa koji se nisu pridržavali novih uredskih mandata prijetile su značajne posljedice. Glasnogovornik Googlea izjavio je da bi tehnološki div mogao smanjiti plaće zaposlenicima koji rade od kuće. Lloyds je najavio da će kontrolirati dolazak u ured elektroničkim putem.

Prema opsežnoj studiji Goldman Sachsa, do svibnja 2023. udio djelatnika u SAD-u koji su barem djelomično radili na daljinu od kuće, iako je još uvijek znatno viši od prosječne brojke prije COVID-a od 2,6%, otprilike se prepolovio na 20-25% s vrhunske stope od 47% na vrhuncu Covid-19 krize. Prema ovom istraživanju, koje je predviđalo daljnje smanjenje stope rada od kuće, stope iskorištenosti ureda, neočekivano, nisu značajno opale, djelomično zbog toga što su tvrtke bile zatvorene u dugotrajne najmove. Prema profesoru ekonomije na Stanfordu Nicku Bloomu, samo otprilike 15% radnika u SAD-u radi isključivo iz svojih domova.

Simbolična prekretnica na liniji mega-trendova povratka u ured bila je odluka visokog profila Zooma, dobavljača alata za videokonferencije i stoga jednog od ključnih pokretača rada na daljinu. U kolovozu 2023. odredio je da zaposlenici moraju raditi najmanje dva dana tjedno u uredu. Ovaj dramatičan pomak koji je pokrenuo pionir u industriji mogao bi se usporediti sa zamišljenim scenarijem Mercedes-Benza koji traži od svojih zaposlenika da na posao dolaze biciklima umjesto da koriste njegove poznate limuzine. Štoviše, Zoomov zaokret, koji u biti predstavlja negiranje vlastitih proizvoda, podsjeća na Stevea Jobsa koji svojoj djeci nije dopuštao korištenje iPada jer ga je smatrao “preopasnim” za njih. S obzirom na golemost neočekivanog preokreta, moramo se zapitati: Koji su temeljni razlozi masovnog, centripetalnog vraćanja u urede?

Autor: Prof. Dr. Kai-Alexander Schlevogt