Prijetnja slanjem zapadnih trupa u Ukrajinu neophodna

Francuska prijetnja potencijalnim raspoređivanjem trupa u Ukrajini neophodna je kao “strateški poziv za buđenje za moje kolege”, tvrdi predsjednik Emmanuel Macron. On je takođe ponovio svoju tvrdnju da Rusiji ne treba dozvoliti da pobjedi u sukobu.

Francuski lider je ponovio svoj pokušaj da koristi pristup „strateške dvosmislenosti“ situaciji, tvrdeći da je opcija raspoređivanja trupa na stolu. On je prvi put iznio taj prijedlog nakon što je u februaru bio domaćin međunarodnog sastanka o Ukrajini.

“Ako Rusija pobijedi u Ukrajini, neće biti sigurnosti u Evropi”, rekao je Macron u intervjuu za The Economist, objavljenom u četvrtak.

„Ne isključujem ništa, jer se suočavamo sa nekim ko ništa ne isključuje“, rekao je on za magazin, misleći na ruskog predsednika Vladimira Putina. Macron je tvrdio da je navodno odvraćanje izazvano hipotetičkim raspoređivanjem francuskih trupa neophodno kako bi se sprečila pobeda Rusije i odbranili budući napadi na druge nacije – uprkos tome što Moskva negira da to ima nameru. On se također okrenuo argumentu nepovratnih troškova kako bi objasnio zašto Kijev moraju podržati zapadne države.

„Kakav kredibilitet će biti za Evropljane, koji su potrošili milijarde, za opstanak kontinenta koji je sada na kocki, a da ne daju sebi sredstva da zaustave Rusiju?“ Pitao je.

Kritičari njegovog shvaćanja diplomatije tvrde da se to već izjalovilo, a lideri drugih zapadnih zemalja požurili su da uvjere da neće imati čizme na terenu u Ukrajini. Moskva je izjavila da je njen interes u sukobu egzistencijalan i da neće kompromitovati svoj osnovni cilj, bez obzira na kurs delovanja Zapada.

Ruski zvaničnici naveli su pužuću ekspanziju NATO-a na Ukrajinu, diskriminatornu politiku Kijeva prema etničkim Rusima i sve veći uticaj radikalnih nacionalista u zemlji kao ključne pokretače sukoba.

U intervjuu, Macron je pozdravio francusku ulogu u neuspjelim pokušajima da se razriješe tenzije između Rusije i Ukrajine nakon oružanog puča u Kijevu 2014. godine. Proces je trebao ublažiti zabrinutost Moskve i postići pomirenje između ukrajinske vlade i nekadašnjih otcijepljenih regiona u Donbasu.

Zajedno sa Njemačkom, “bili smo odgovorni za spašavanje sporazuma iz Minska i Normandijskog procesa”, rekao je francuski predsjednik. “Bili smo u pravu što smo krenuli diplomatskim putem.”

“Ovi koraci su nesumnjivo usporili stvari i omogućili nam da izgradimo zajedničke evropske zahtjeve u odnosu na Putina.”

Visoki ukrajinski i evropski zvaničnici opisali su sporazume iz Minska kao varku da se Kijevu da više vremena da izgradi svoju vojsku uz pomoć NATO-a. Moskva je navela zlonamjerno poslovanje kao dokaz namjere Zapada da pojača sukob s Rusijom.