Promišljanja o zaštitnim maskama

U ovom će se tekstu detaljnije približiti činjenica da maske NE ŠTITE od respiratornih virusa! Tekst je namijenjen svima, osobito se preporučuje da dopre do ljudi koji službeni narativ o maskama uzimaju bez propitkivanja. Prije ulaska u samu materiju podsjećam kako je unutar sudskoga postupka kojeg na Visokom upravnom sudu vodim o ocjeni zakonitosti odluke o maskama i koji još uvijek traje, Ravnateljstvo civilne zaštite Republike Hrvatske uz potpis i pečat pomoćnika ministra unutarnjih poslova dana 25. svibnja 2021. priznalo da je cilj nošenja maski – „ujednačavanje postupanja građana i pravnih osoba u svakodnevnim aktivnostima“.

U zadnjih otprilike 20 mjeseci mnogo se govori o važnosti nošenja zaštitnih maski jer se na taj način sprječava širenje respiratornih virusa. Ako malo razmislimo, možemo se prisjetiti prvih, onako iskrenih govora članova našeg stožera civilne zaštite u kojem su tvrdili da nema smisla da zdrave osobe nose maske, već isključivo zaražene osobe (što je točno). Zatim se govorilo da je jedina učinkovita zaštita tzv. FFP3 maska, a u krajnjem slučaju maska FFP2, da bi naposljetku, svaki komadić nekog materijala preko usta i nosa bila adekvatna zaštita od virusa. Je li to stvarno tako, pročitati ćete niže u tekstu.

Prije nego detaljnije uđemo u materiju zaštite respiratornog sustava čovjeka, trebamo znati da bi se vrsta osobne zaštitne opreme, način korištenja zaštitne opreme, način održavanja i eventualno zbrinjavanja zaštitne opreme morala odrediti temeljem procjene rizika za pojedine situacije u radnoj i urbanoj sredini. Virusi skupine koronavirusi relativno su veliki za viruse jer su njihove čestice reda veličine od 100 nm (0.1 µm) do 120 nm (0.12 µm). Polazi se od pretpostavke da se bolest širi prvenstveno kapljičnim putem iako se ne isključuje mogućnost djelomičnog širenja zrakom. Prodali su nam priču da se možemo zaštititi od virusa ukoliko se pridržavamo razmaka od 1.5m do 2m, priču o virusnoj vremenskoj granici od 15 minuta, priču o tome da se ne rukujemo s drugim ljudima, priču o tome da se virus ne širi ukoliko sjedimo za šankom umjesto da stojimo, priču o tome da se virus lakše širi u kafiću ili restorano nego na stranačkom skupu ili slavlju nakon izborne pobjede, priču o tome da se na otvorenom prostoru sajma na Jakuševcu koji se održava jednom tjedno virus širi, a da se u zatvorenim shopping centrima koji rade non-stop virus ne širi, i priču o tome da nije bitan jedan virus već količina virusa i sl.

Danas se u svrhu „zaštite od koronavirusa“ koristi nekoliko tipova maski odnosno respiratora (znate, to su one školjke koje mnogi nose umjesto kirurških ili platnenih maski). U teoriji, maske služe za filtriranje zraka kojeg udišemo ili izdišemo i time štitimo sebe i/ili druge ljude u našoj okolini. Pored filtriranja, važni pojmovi su mogućnost disanja kroz masku i način prianjanja uz lice kako zrak ne bi prolazio kroz takva mjesta, što je u mnogim situacijama životno bitno. Maske moraju biti ispitane i/ili deklarirane i označene oznakom o sukladnosti „CE“. Ne ispituju se sve maske već se za neke izdaje samo deklaracija o sukladnosti!

Kirurške zaštitne maske:

Razina filtracije tzv. kirurške zaštitne maske temelji se na postotku smanjenja prolaza čestica veličine 3 µm (što se koristi kao indikator razine filtriranja bakterija BFE od 1 µm do 5 µm) i čestica veličine 0.1 µm (što se koristi kao indikator razine filtracija čestica koje sadrže viruse PFE 0.1 µm do 1 µm). Prema razini filtracije dijele se na razinu/tip I (razina filtracije >95 %), II i III (razina filtracije >98 %). Nedostatak takvih maski je to što vrlo slabo prianjaju uz lice i samim time one služe više kao psihološka zaštita ljudi u blizini.

Zaštitne maske ili respiratori:

Prema regulatornim standardima klasificiraju se prema razini filtriranja čestica veličine 0.3 µm. SAD koriste označavanje oznakom „N“ dvoznamenkastim brojem (N95, N99, N100), prema kineskim standardima označavanje se obavlja slovima „KN“ dvoznamenkastim brojem (KN95, KN99), Australija i Novi Zeland označavaju razinu filtracije slovom „P“ i jednoznamenkastim brojem (P1, P2, P3), dok se u Europskoj uniji koristi označavanje oznakom „FFP“ s jednoznamenkastim brojem (FFP1, FFP2, FFP3).

Pregledom razine filtriranja, usporedbom važećih standarda, može se zaključiti da zaštitne maske s oznakom N95, KN95, P2 i FFP2 imaju podjednaku razinu filtriranja (>94 %) i da su ekvivalentne. Ekvivalentne su i maske koje nose oznake N99, KN99, P3 i FFP3 po razini filtriranja čestica veličine 0.3 µm (>98 %). Takve maske mogu biti izvedene sa i bez izdišnog ventila. Maske sa izdišnim ventilom omogućavaju izbacivanje zraka iz pluća bez filtriranja i time štite onog koji ju nosi od brzog zamaranja, a ostale ljude u blizini uopće ne štiti ukoliko bi nositelj maske bio zarazan!

Prema autorima znanstvenog rada (Comparison of the Filtration Efficiency of Different Face Masks Against Aerosols; Connor Stahl, Kevin Frederick, Sachin Chaudhary, Christopher J. Morton, Douglas Loy, Krishna Muralidharan, Armin Sorooshian and Sairam Parthasarathy; US National Library of Medicine, July 2. 2021.) testirala se učinkovitost N95 (ekvivalent FFP2) i N99 (ekvivalent FFP3) na prodornost finih aerosola veličine 0.35 µm) i uočeno je da su takve maske efikasne u postotku >90 % ali samo na čestice veličine 0.35 µm i više. Za manje čestice lako možemo zaključiti da su neučinkovite ili nedovoljno učinkovite.

Zaštitne maske platnene ili šivane:

To su maske koje su samostalno počeli proizvoditi pojedinci ili trgovačka društva. Razvijena je i norma po kojoj se proizvode tekstilne maske – tzv komunalne. Nije bitan samo materijal od kojeg je maska napravljena već i kroj odnosno prianjanje uz lice. Maska koja ne prianja dobro uz lice gubi značajno svoju zaštitnu funkciju. Najprije su šivane maske bile odbacivane da bi se kasnije i one počele ispitivati i ocjenjivati. Postoji i norma za njihovu proizvodnju. Sama ideja da se maske šivaju polazi od činjenice da su nekada ne tako davno, svi kirurzi nosili maske od dvoslojnog kirurškog platna (šivane sa trakicama koje su se vezale iza glave). Kasnije je te maske iz upotrebe izbacila industrija jednokratnih plastičnih maski. Postoji velika povijest nošenja zaštitnih maski šivanih od tekstila, prvenstveno jer se mogu višekratno koristiti nakon adekvatnog pranja i peglanja. Prema autorima istraživanja (Filtration Performance of Layering Masks and Face Coverings and the Reusability of Cotton Masks after Repeated Washing and Drying, Volume 21, Issue 11, November 2021) zaključeno je da se učinkovitost filtracije pri najprodornijoj veličini čestica od 0.3 µm u prosjeku kretala od 83-99 %, za respiratore N95 i KN95, 42-88 %, za kirurške maske, te 16-23 % za platnene maske.

Kada bi strogo gledali, općenito je prema razini zaštite, najbolje zaštićen pojedinac s respiratorom FFP3, ali samo ako je maska izvedena s ventilom, što znači da tada takva maska štiti samo nositelja, međutim ako je nositelj zaražen sve se bez prepreka širi dalje u prostor. Ista situacija je i s maskom FFP2 ukoliko ima izdišni ventil. FFP2 maska manje je učinkovitija od FFP3 maske. Kod takvih je maski vrlo važno napomenuti da je to osobna zaštitna oprema koja je u pravilu jednokratna, pa tako respiratori (FFP2 i FFP3) na sebi imaju slovnu oznaku NR što znači „Non Reusable“. Takva zaštitna maska kada se jednom skine sa lica odmah se mora baciti. Da, i baciti se mora u infektivni otpad, a ne bilo gdje.

Po gradu i na radnim mjestima često uočavamo da ljudi nose maske po džepovima, u autu okačene za retrovizor ili ostavljene na sjedalu, nose ih oko lakta, zapešća, ili ih dugo ostavljaju na radnim površinama pa nakon toga postavljaju na lice. Takva maska koja će biti postavljena na lice nakon što se neadekvatno čuvala NEMA APSOLUTNO NIKAKVU FUNKCIJU ZAŠTITE OD VIRUSA I BAKTERIJA jer će se putem nje prenijeti sve moguće vrste bakterija i virusa na nosioca koji se normalno nalaze na površinama s kojima je maska bila prehodno u kontaktu. Nadalje, maska koja se dulje vremena koristi, neovisno o vrsti i tipu, neminovno se ovlaži uslijed izdisanja. Čovjek kada izdiše, izdiše vlažan i topao CO₂ uz dodatno prisustvo kapljica sline. Maska koja se ovlaži gubi svoju zaštitnu funkciju zbog lakšeg kretanja bakterija i virusa kroz vlažni i topli medij. Čim se maska ovlaži potrebno ju je zamijeniti drugom maskom. Tako primjerice, ukoliko nosite klasičnu 3-slojnu medicinsku/kiruršku masku preporuka ju je zamijeniti nakon maksimalno 1 sat. Ukoliko koristite respirator s izdišnim ventilom, takva maska dulje traje, međutim, čim slina, vlaga i/ili znoj počinju u kapljici izlaziti kroz ventil, možete zaključiti da je maska potpuno beskorisna po pitanju zaštite od virusa i bakterija. Izmišljene su kirurške maske sa slojem bakra ali nisu dokazana nikakva puno uspješnija zaštitna svojstva takvih maski. Bakar je materijal poznat po svojim antibakterijskim i antivirusnim svojstvima, ali u maskama se nije pokazao naročito koristan.

Maska bi imala svoju opravdanu funkciju jedino ukoliko se koristi po svim pravilima struke i to:

• prvo detaljno oprati ruke i obrisati ih čistim ručnikom
• obući zaštitne rukavice
• obući zaštitni mantil/kirurški ogrtač
• postaviti zaštitnu masku na odgovarajući način tako da što manje diramo lice
• postaviti zaštitni vizir ili eventualno naočale (jeste li znali da ćete se virusom koji je prenošen kapljičnim putem prije zaraziti preko sluznice oka nego udisanjem, ali o tome se nigdje ne govori)
• po ovlaživanju maske, uklanjanje vizira pa maske s lica, uklanjanje mantila/ogrtača i rukavica te odlaganje u infektivni otpad nakon čega sljedi detaljno pranje i higijena ruku pa opet sve ispočetka uz naravno, obvezno pranje i dezinfekciju vizira.

Kao što možete zaključiti ovakva zaštita bi donekle imala smisla ali u uvjetima rada u zdravstvenom sustavu u strogo kontroliranim prostorima!!!

Dalje, zaštitni vizir izrađen od grafoskop folije iznimno kvari vid zbog izobličenja slike. Mnogi ljudi koji dulje vrijeme nose ovakve vizire pokvarili su vid. Kvaliteta i izvedba zaštitnog stakla ima također vrlo važnu ulogu, međutim, kako je ovdje tema zaštitne maske, a ne viziri i mantili/ogrtači, držati ćemo se maski.

Ono što je važno razumjeti jest činjenica da su zaštitne maske isključivo opravdane pri korištenju u direktno izloženih radnika, ali uz obvezno dodatno primjenjive druge mjere zaštite, uz napomenu da u svakodnevnom životu nemaju nikakvoga smisla. Samo su trošak za pojedince i grupacije, onečišćuju okoliš i pomoću njih se šire zaraze zbog neadekvatnog korištenja istih. Postoje mnoge studije koje jasno dokazuju da maske nemaju apsolutno nikakvu korist, kao što je slučaj sa studijom Postoperative wound infections and surgical face masks: A controlled study, objavljenoj u World Journal of surgery, may 1991. U toj studiji jasno piše da nije nikada dokazano da nošenje kirurških maski za lice smanjuje postoperativne infekcije rana. Naprotiv, zabilježeno je smanjenje od 50 % nakon izostavljanja maski za lice. Ova studija osmišljena je kako bi otkrila bilo koju razliku od 30 % ili više u stopi infekcije rane opće kirurgije korištenjem maski za lice ili ne. Tijekom 115 tjedana u istraživanje je uključeno ukupno 3088 pacijenata. Tjedni su označeni kao “maskirani” ili “nemaskirani” prema slučajnom popisu. Nakon 1537 operacija s maskama za lice, zabilježene su 73 (4.7 %) infekcije rane, a nakon 1551 operacije bez maski za lice, 55 (3.5 %) infekcija. Ova razlika nije bila statistički značajna (p >0.05) i bakterijske vrste uzgojene iz infekcija rane nisu se ni na koji način razlikovale, što bi išlo u prilog činjenici da je brojčana razlika statistički „propuštena“ razlika. Ovi rezultati ukazuju da bi se korištenje maski za lice trebalo preispitati. Maske se mogu koristiti za zaštitu operativnog tima od kapi zaražene krvi i od infekcija koje se prenose zrakom, ali nije dokazano da štite pacijenta kojeg operira zdrav operativni tim.

U studiji Community and Close Contact Exposures Associated with COVID-19 Among Symptomatic Adults >18 Years in 11 Outpatient Health Care Facilities – United States, July 2020. Američki centar za kontrolu bolesti proveo je studiju koja je pokazala da je 85 % onih koji su se zarazili sa COVIDA-19 tijekom srpnja 2020. nosilo kirurške i/ili platnene maske. Samo 3,9 posto sudionika studije nikada nije nosilo kiruršku i/ili platnenu masku.

U preglednom radu objavljenom u pubmed.gov Facial protection for healthcare workers during pandemics: a scoping review; Laura R. Garcia Godoy, Amy E. Jones, Taylor N. Anderson, Cameron L. Fisher, Kylie M. L. Seeley, Erynn A. Beeson, Hannah K. Zane, Jaime W. Peterson, Peter D. Sullivan, May 2020. zaključuje se da je pandemija COVID-19 dovela do kritičnog nedostatka medicinske osobne zaštitne opreme. Između recenziranih članaka i stručne literature te 67 zapisa za zadovoljavanje kriterija uključenja, u usporedbi s kirurškim maskama, respiratori N95 imaju bolje rezultate u laboratorijskim ispitivanjima, mogu pružiti bolju zaštitu u stacionarnim uvjetima i jednako djeluju u ambulantnim uvjetima. Strategije očuvanja kirurške maske i respiratora N95 uključuju produženu uporabu, ponovnu upotrebu ili dekontaminaciju, ali te strategije mogu rezultirati lošijom zaštitom. Ograničeni dokazi sugeriraju da se ponovno korištene i improvizirane maske trebaju koristiti samo kada medicinska zaštita nije dostupna. Alternativni oblici zaštite lica nude lošiju zaštitu. Potrebni su snažniji dokazi o različitim vrstama medicinske zaštite lica. Istražitelji bi ubuduće trebali nastaviti ispitivati ​​utjecaj na alternative medicinske zaštite lica, ali se postavlja pitanje kako vaša tkanina i/ili kirurška maska ​​ponovno funkcioniraju ako čak i medicinske snažnije alternative nisu uspješne?

U meta analizi također objavljenoj u pubmed.gov Physical interventions to interrupt or reduce the spread of respiratory viruses; Tom Jefferson, Chris B. Del Mar, Liz Dooley, Eliana Ferroni, Lubna A. Al-Ansary, Ghada A. Bawazeer, Mieke L. van Driel, Mark A. Jones, Sarah Thorning, Elaine M. Beller, Justin Clark, Tammy C. Hoffmann, Paul P. Glasziou, John M. Conly, November 2020. zaključuju kako postoji dokaz umjerene sigurnosti da nošenje maske vjerojatno ima malu ili nikakvu razliku u ishodu laboratorijski potvrđene gripe u usporedbi s nenošenjem maske.

Pregledni rad objavljen u pubmed.gov Disposable surgical face masks for preventing surgical wound infection in clean surgery; Marina Vincent, Peggy Edwards, April 2016. uključivao je dva nasumična kontrolirana ispitivanja koja broje ukupno 1453 bolesnika. U manjoj skupini postojao je trend povezivanja maski s manjim brojem infekcija, dok u velikoj skupini nije bilo razlike u stopama infekcije između maskirane i nemaskirane skupine.

Komparativna studija objavljena u pubmed.gov Evaluating the efficacy of cloth facemasks in reducing particulate matter exposure, Kabindra M. Shakya, Alyssa Noyes, Randa Kallin, Richard E. Peltier, May 2017. kojom su autori zaključili da su njihovi rezultati sugerirali da su platnene maske samo neznatno korisne u zaštiti pojedinaca od čestica <2,5 μm.

Komparativna studija objavljena u pubmed.gov Face seal leakage of half masks and surgical masks, T. Tuomi, Jun 1985. zaključuje kako je učinkovitost filtracije filtarskih materijala bila dobra, preko 95 %, za čestice promjera >5 µm, ali su postojale velike varijacije za manje čestice.

Koronavirus se nalazi u veličinama od 0.1 µm do 0.125 µm stoga vas ove maske ne bi zaštitile od virusa.

Pregledni rad objavljen je i u pubmed.org Disposable surgical face masks: a systematic review Allyson Lipp, Peggy Edwards, September 2005.  Autori ovog rada uključili su tri ispitivanja, u kojima je sudjelovalo ukupno 2106 sudionika. Nije bilo statistički značajne razlike u stopama infekcije između skupina koje su nosile maske od onih koje ih nisu nosile masku ni u jednom od ispitivanja.

U studiji objavljenoj u pubmed.org Comparison of the Filter Efficiency of Medical Nonwoven Fabrics against Three Different Microbe Aerosols; Noriko Shimasaki, Akira Okaue, Ritsuko Kikuno, Katsuaki Shinohara, 2018. zaključeno je da je učinkovitost filtera protiv čestica virusa gripe bila najniža. Autori zaključuju da test učinkovitosti filtera pomoću aerosola faga phi-X174 može precijeniti zaštitnu učinkovitost netkanih tkanina sa strukturom filtera u usporedbi s onima protiv stvarnih patogena kao što je virus gripe.

Komparativna studija objavljena u pubmed.org Aerosol penetration through surgical masks, C C Chen, K Willeke; August 1992. navodi da iako bi medij za kirurške maske mogao biti prikladan za uklanjanje bakterija koje izdahnu ili izbacuju zdravstveni radnici, oni možda neće biti dovoljni za uklanjanje aerosola submikrometarske veličine koji sadrže patogene.

U studiji objavljenoj u pubmed.org Particle removal from air by face masks made from Sterilization Wraps: Effectiveness and Reusability; Sachin Walawalkar, Manish Joshi, Navin Khattry, Balvinder Kaur Sapra, Arshad Khan, Pradeep Kumar Pujari, Lalit Mohan, Sushil Prasad Srivastava, Chital Naresh, Rajendra Badwe, Sudeep Gupta; October 2020. autori navode da su otkrili da maska ​​za lice 60 GSM (klasična troslojna kirurška maska) ima učinkovitost hvatanja čestica od 94 % za ukupne čestice >0.3 µm.

Opet ponavljamo, koronavirus se pojavljuje u veličinama od 0.1 µm do 0.125 µm!!!

Komparativna studija objavljena u pubmed.org A New Method for Testing Filtration Efficiency of Mask Materials Under Sneeze-like Pressure; L I Xiao, Hiroshi Sakagami, Nobuhiko Miwa, Jun 2020. navodi da bi “alternative” poput svile, gaze i sličnih materijala mogle biti dobra opcija u pandemiji. Studija se odnosila na testiranje na česticama škroba pri čemu se ne navodi koliko su te čestice velike čestice, međutim navodi se da mogu proći kroz materijal te se u istraživanju ističe da su čestice škroba „velike“, puno veće od većine virusa.

U studiji objavljenoj u pubmed.org Quantitative Method for Comparative Assessment of Particle Removal Efficiency of Fabric Masks as Alternatives to Standard Surgical Masks for PPE; Amy V. Mueller, Matthew J. Eden, Jessica M. Oakes, Chiara Bellini, Loretta A. Fernandez; September 2020. spominje se otežano disanje kroz zaštitnu masku. Autori tako navode da su samostalno dizajnirane maske, komercijalne kirurške maske i platnene maske imale vrlo različitu učinkovitost (53-75 % i 28-91 % učinkovitosti uklanjanja čestica). Različite marke, različiti rezultati i tek kada su im nanijeli “najlonske slojeve” poboljšala se “učinkovitost”.

Sintetička vlakna ne dišu pa će to neizbježno utjecati na vaše disanje!!!

Komparativna studija objavljena u pubmed.org Testing the efficacy of homemade masks: would they protect in an influenza pandemic?; Anna Davies, Katy-Anne Thompson, Karthika Giri, George Kafatos, Jimmy Walker, Allan Bennett; August 2013. navode kako „njihovi nalazi sugeriraju da se maska ​​domaće izrade treba smatrati samo posljednjim sredstvom za sprječavanje kapljičnog prijenosa od zaraženih pojedinaca.”

S pravom se pitamo, zašto vam je predloženo da napravite vlastitu masku kada ona uopće nije učinkovita!?

Studija objavljena u NCBI-u i u Greenmedinfo-u: Airborne coronavirus particle (<0.125 micron) will pass directly through a N95 face mask; Na Zhu, Dingyu Zhang, Wenling Wang, Xingwang Li, Bo Yang, Jingdong Song, Xiang Zhao, Baoying Huang, Weifeng Shi, Roujian Lu, Peihua Niu, Faxian Zhan, Xuejun Ma, Dayan Wang, Wenbo Xu, Guizhen Wu, George F Gao, Wenjie Tan; February 2020. navodi da veličina koronavirusa može varirati, ali svi su manji od 0.3 µm. Ljudski koronavirusi mjere između 0.1 i 0.2 µm, što je nekoliko puta ispod granične vrijednosti. Ovo “odsječenje” odnosi se na veličinu koju maska ​​N95 može uhvatiti. Većina ljudi ne koristi masku N95.

Studija objavljena u pubmed.org A Novel Coronavirus from Patients with Pneumonia in China, 2019; Na Zhu, Dingyu Zhang, Wenling Wang, Xingwang Li, Bo Yang, Jingdong Song, Xiang Zhao, Baoying Huang, Weifeng Shi, Roujian Lu, Peihua Niu, Faxian Zhan, Xuejun Ma, Dayan Wang, Wenbo Xu, Guizhen Wu, George F Gao, Wenjie Tan, China Novel Coronavirus Investigating and Research Team; February 2020. dokazuje da čestica koronavirusa u zraku 0.125 µm može proći izravno kroz masku N95.

Komparativna studija objavljena na pubmed.org Performance of N95 respirators: filtration efficiency for airborne microbial and inert particles; Y. Qian, K Willeke, S. A. Grinshpun, J. Donnelly, C. C. Coffey; February 1998. navodi da je koronavirus veličine 0.125 µm i da većina maski N95 može filtrirati samo čestice male veličine od 0.75 µm. Razmak u tkanju je suviše velik da bi se virus mogao „uhvatiti“.

Studija objavljena u pubmed.org Respiratory performance offered by N95 respirators and surgical masks: human subject evaluation with NaCl aerosol representing bacterial and viral particle size range; Shu-An Lee, Sergey A. Grinshpun, Tiina Reponen; April 2018. pokazuje da respiratori s filterom za lice N95 možda neće postići očekivanu razinu zaštite od bakterija i virusa. Ventil za izdisaj na respiratoru N95 ne utječe na zaštitu dišnih organa.

Ima još mnogo studija koje dokazuju neučinkovitost ili djelomičnu učinkovitost zaštitnih maski, ali i ovo je više nego dovoljno.

Riječ-dvije o štetnostima korištenja zaštitnih maski.

Velika studija koja govori o štetnosti nošenja kirurških maski objavljena u pubmed.gov Preliminary report on surgical mask induced deoxygenation during major surgery; A. Beder, U. Büyükkoçak, H. Sabuncuoğlu, Z. A. Keskil, S. Keskil, April 2008. navodi da maske za lice kao nuspojavu uključuju sniženu razinu kisika. Ova studija je dokazala da su kirurzi koji su nosili kiruršku masku u operaciji sat vremena, imali značajno smanjenje zasićenja krvi kisikom. To je bitan podatak jer se većinu nas prisiljava da nosimo zaštitne maske na poslu tijekom cijele smjene, na dugim putovanjima, u javnom prijevozu, kada smo na javnim mjestima, u kupovini, kod liječnika i dr., a to zahtijeva određeni stupanj napora koji se ne uzima u obzir. Nalazi ukazuju da su brzina pulsa i oksigenacija kod kirurga smanjuje već nakon prvog sata nošenja maske. Smanjenje kisika i povećanje ugljičnog dioksida u krvotoku potiče kompenzacijski odgovor u respiratornim centrima mozga. Ove promjene u plinovima u krvi rezultiraju povećanjem učestalosti i dubine udisaja. Ovdje se navodi još jedan rizik, a to je da ukoliko vaša maska ​​i zarobi neki virus, kako vi više i jače udišete, time povećavate virusno opterećenje i izloženost.

U nasumičnom kontroliranom pokusu, objavljenog u pubmed.gov Use of surgical face masks to reduce the incidence of the common cold among health care workers in Japan: a randomized controlled trial; Joshua L. Jacobs, Sachiko Ohde, Osamu Takahashi, Yasuharu Tokuda, Fumio Omata, Tsuguya Fukui, Jun 2009. od osam simptoma zabilježenih dnevno, ispitanici u skupini s maskama imali su značajno veću vjerojatnost da će doživjeti glavobolje tijekom razdoblja istraživanja. Nije dokazano da korištenje kirurških maske za lice kod zdravstvenih radnika ima koristi u smislu smanjenja oboljevanja od simptoma viroze ili gripe.

Znanstveni članak objavljen u medrxiv Mask mandate and use efficacy in state-level COVID-19 containment; Damian D. Guerra, Daniel J. Guerra, May 2021. ukazuje na povećani rast slučajeva zaraze kod onih koji su nosili maske.

Studije objavljene u pubmed.gov Headaches Associated With Personal Protective Equipment – A Cross-Sectional Study Among Frontline Healthcare Workers During COVID-19; Jonathan J. Y. Ong, Chandra Bharatendu, Yihui Goh, Jonathan Z. Y. Tang, Kenneth W. X. Sooi, Yi Lin Tan, Benjamin Y. Q. Tan, Hock-Luen Teoh, Shi T. Ong, David M. Allen, Vijay K. Sharma, May 2020. i Headaches and the N95 face-mask amongst healthcare providers; E. C. H. Lim, R. C. S. Seet, K-H Lee, E. P. V. Wilder-Smith, B. Y. S. Chuah, B. K. C. Ong, March 2006. dokazuju da zaštitne maske za lice kao nuspojavu uključuju glavobolje. Ove glavobolje vas mogu prisiliti da koristite dodatne ili nepotrebne lijekove poput lijekova protiv bolova koji imaju svoje nuspojave. Teorija zašto maske mogu izazvati glavobolju nazvana je „nedostatak kisika“.

Koji su dugoročni zdravstveni učinci na zdravstvene radnike s glavoboljama koje nastaju zbog otežanog disanja, to još nitko sa sigurnošću ne zna!

Studija objavljena u pubmed.gov Impact of structural features on dynamic breathing resistance of healthcare face mask; Bao-Guo Yao, Yu-Xiao Wang, Xiang-Yu Ye, Fei Zhang, Yun-Liang Peng, November 2019. navodi da nuspojave koje nastaju nošenjem zaštitnih maski za lice uključuju otežano disanje.

U studiji objavljenoj u pubmed.gov Respiratory consequences of N95-type Mask usage in pregnant healthcare workers-a controlled clinical study; Pearl Shuang Ye Tong, Anita Sugam Kale, Kailyn Ng, Amelia Peiwen Loke, Mahesh Arjandas Choolani, Chin Leong Lim, Yiong Huak Chan, Yap Seng Chong, Paul Anantharajah Tambyah, Eu-Leong Yong; November 2015. navodi se da eventualne prednosti korištenja maske N95 za sprječavanje ozbiljnih zaraznih bolesti u njihovom nastajanju, treba odvagnuti u odnosu na potencijalne respiratorne posljedice povezane s produženom uporabom N95 respiratora. Navode da je poznato da koristi li se N95 maska satima, dolazi do smanjenja oksigenacije krvi za čak 20 %, što može dovesti do gubitka svijesti, kao što se dogodilo nesretniku koji se sam vozio u automobilu s maskom N95, uzrokujući da se onesvijesti, prevrne automobil i zadobije teže ozljede. Autori ovog članka su sigurni da imaju nekoliko slučajeva gdje su se starije osobe, ili bilo koja osoba s lošom funkcijom pluća onesvijestile i udarila glavom, što može dovesti do smrti. Studiju zaključuju da disanje kroz materijale maske N95 ometa izmjenu plinova i nameće dodatno opterećenje metaboličkom sustavu trudnih zdravstvenih radnica, a to treba uzeti u obzir u smjernicama za upotrebu takvih respiratora.

Usprkos zaključcima ove studije, ipak tjeramo trudnice da koriste ovu vrstu zaštitnih maski i s pravom se možemo pitati kako ovo utječe na fetus!?

U studiji objavljenoj u pubmed.gov The adverse skin reactions of health care workers using personal protective equipment for COVID-19; Kaihui Hu, Jing Fan, Xueqin Li, Xin Gou, Xinyuan Li, Xiang Zhou, Jun 2020. navode se nuspojave kod radnika koji koriste zaštitne maske koje se manifestiraju kao štetne reakcije na koži u vidu raznih oblika dermatitisa.

Komparativna studija objavljena u pubmed.gov An investigation into the efficiency of disposable face masks; K. B. Rogers, November 1980. istražuje učinkovitost jednokratnih zaštitnih maski za lice i zaključuje da se na njima pri njihovu korištenju razvijaju velike količine bakterija i gljivica. U studiji se navodi veličina prostorije i činjenica da je za potrebe testa učinjeno uzorkovanje zraka u prostoriji. Ova studija testirala je sve vrste jednokratnih zaštitnih maski i dokazala da uzrokuju da čovjek koji masku nosi udiše vlastite patogene koji se na maskama i dodatno razvijaju.

U studiji objavljenoj u pubmed.gov The physiological impact of wearing an N95 mask during hemodialysis as a precaution against SARS in patients with end-stage renal disease; Tze-Wah Kao, Kuo-Chiang Huang, Yu-Ling Huang, Tun-Jun Tsai, Bor-Shen Hsieh, Ming-Shiou Wu, August 2004. uočen je fiziološki učinak nošenja maske N95 tijekom hemodijalize kao mjera opreza protiv SARS virusa u bolesnika s terminalnom bubrežnom bolešću. Trideset devet pacijenata angažirano je za sudjelovanje u studiji. 70 % bolesnika pokazalo je smanjenje parcijalnog tlaka kisika, a 19 % je razvilo različite stupnjeve hipoksemije. Nošenje maske N95 značajno je smanjilo razinu parcijalnog tlaka kisika, povećalo brzinu disanja te povećalo pojavu nelagode u prsima i respiratornog stresa. Autori ove studije zaključuju da nošenje maske N95 tijekom četiri sata hemodijalize značajno smanjuje parcijalni tlak kisika i povećava respiratorne nuspojave u bolesnika u završnoj fazi bubrežne bolesti.

Usprkos ovoj studiji ipak tjeramo bolesne ljude da ih nose, iako čak i ljudi bez problema s disanjem dobivaju smanjenu količinu kisika!

U studiji objavljenoj u pubmed.gov Gaps in asepsis due to surgical caps, face masks, external surfaces of infusion bottles and sterile wrappers of disposable articles; W. Gräf, E. von Imhoff, December 1984. navodi se da površine kutija sterilno zapakiranih jednokratnih instrumenata i infuzijskih boca nisu sterilne. Jednokratne kirurške maske i kirurške kape koje se koriste kao sterilna odjeća, proizvođači isporučuju također nesterilne.

U studiji objavljenoj na pubmed.gov Covid-19 face masks: A potential source of microplastic fibers in the environment; Oluniyi O. Fadare, Elvis D. Okoffo, October 2020. navodi se koje su ekološke posljedice proizvodnje i odlaganja zaštitnih maski. Dokaz je povećanje količine smeća zbog povećane upotrebe maski. Ljudi maske bacaju u rijeke, na ceste, na planinama itd. Mikroplastika i kemikalije koje se koriste za ispiranje najlona ulazi u naš okoliš.

ZAKLJUČAK:

Izneseni su samo neki od članaka i studija koje se referiraju na ovu temu, a malo upornijim traženjem lako je naći još mnogo toga što govori u prilog tvrdnji da zaštitne maske odmažu, a ne pomažu.

Koja je svrha nošenja maski koje nam otežavaju disanje i dovode do razvoja raznih zdravstvenih stanja koja se povezuju s nedostatkom kisika, uz dodatno udisanje patogena koji se razvijaju na površinama tih maski već vrlo kratko u vremenu njihova korištenja? Uzmemo li u obzir da zaštitne maske nisu učinkovite u zaštiti od virusa, a jesu štetne po zdravlje čovjeka njihova je upotreba medicinski neshvatljiva.

Svjedoci smo da se već gotovo dvije godine stigmatizira rad na vlastitom imunitetu. Imunitet se u potpunosti ostavio sa strane pri izvještavanju od strane mainstream medija, a upravo je imunitet ključan u borbi protiv virusa i bakterija. Imunitet možemo podizati na razne načine: molitvom, zahvalnošću, meditacijom, vježbama disanja, kretanjem, vježbanjem, sunčanjem, zdravom prehranom, postom, zdravim međuljudskim odnosima, dobrim snom, redukcijom stresa. a nikako nošenjem zaštitnih maski i korištenjem velike količine dezinficijensa koje utrljavamo u prljave ruke. Kad smo kod dezinficijenasa, to je posebna tema, vrlo interesantna, jer nas uvjeravaju da ćemo dezinficiranjem prljavih ruku nešto više učiniti o pitanju uništavanja virusa, iako je istina potpuno drugačija. Ljudi koji dolaze u zdravstvene ustanove, trgovačke radnje, restorane, kafiće i dr. objekte, u pravilu dolaze s prljavim rukama jer ih prethodno ne mogu nigdje oprati, a dirali su rukama volan, mjenjač od automobila, vrata od automobila, dršku u tramvaju i dr. objekte te na tako prljave ruke nanose dezinficijens, koji je korišten u većim količinama iritant te dugoročno stvara oslabljenu zaštitnu funkciju kože budući da uništava njezinu prirodnu masnoću, a dodatno postojeću prljavštinu na rukama dubinski utrljavamo u kožu. Svjedoci smo povećanoj pojavi raznih kožnih oboljanja zbog učestalog korištenja maski, kao i dezinficijensa.

I za sam kraj, kakva bi eventualno zaštita od patogena trebala izgledati da možemo reći da smo 99.9 % sigurni od njega, prikazano je na slikama niže, jer su to do sada jedini pouzdani načini zaštite cjelokupnog tijela od štetnih kemijskih i bioloških tvari, uz naravno, poštivanje detaljnog plana dekontaminacije nakon izlaganja štetnim tvarima iz okoline. U tom slučaju se radi o kompletnom odvajanju čovjeka od okoline, uz korištenje tzv. izolacijskih aparata s otvorenim krugom ili dobave zraka s udaljenog prostora putem dugačke cijevi, bilo putem boca sa zrakom, bilo putem kompresora.

Ovakva bi izvedenica dakako bila i kraj ljudske vrste, međutim budući da cilj mjera nije javno zdravlje već „ujednačavanje postupanja građana i pravnih osoba u svakodnevnim aktivnostima“  da bi se uspostavila totalitarna kontrola nad svim ljudima ne bi se trebali začuditi da jednog dana na mail stožera civilne zaštite ne dođe i elektronska pošta koja bi određivala obvezu ovakvog sadržaja.